Razgovor uz kavu - Dr. Vesna Oršulić

Ovo vrijeme baš i nije vrijeme za velika druženja pa smo na jedan neobavezni razgovor uz kavu ,,priveli''   gospođu Vesnu Oršulić,dr. med.

Specijalistica obiteljske medicine, GPT, seksualnu savjetnicu i autoricu dvije zbirke kratkih priča ,, Moja ratna priča: Štraseri'' i ,, Priče iz ordinacije''. Iako je kava virtualna, uspjeli smo čuti neke zanimljivosti pa pročitajte: 

NGB: Lijep pozdrav, kako se danas osjećate?

Osjećam se izvrsno jer je to jednostavno pitanje odluke.

Svakoga dana imamo dovoljno razloga biti loše i još više za biti dobro ili čak izvrsno, pa ja onda tako i biram.

NGB: Koliko je teško danas odgajati djecu uz sveprisutne i dostupne informacije?

Djeca su uvijek ispred nas, ali osnovne postulate o životu, obitelji, moralu, poštenju, obavezama uvijek je bilo teško djeci prenijeti, ali nitko drugi to ne može učiniti osim nas.

NGB: Razlikuje li se djetinjstvo Vašeg doba s djetinjstvom danas? U čemu?

I da i ne. U moje vrijeme nije bilo računala, mobitela pa čak ni televizora u boji. Imali smo crno bijeli televizor, dobar radio i gramofon. Više smo se igrali na zraku, s loptom, skačući gumi-gumi, igrajući se sa lukom i strijelama, pikulajući se, kockajući se za sličice pjevača, a u kišne dane igrali smo država, grad, potapanje brodova, čovječe ne ljuti se, kartali se crnog Petra i sl. igre. Suprug i ja smatrali smo da sve to želimo naučiti i svoju djecu pa smo provodili puno vremena s njima u igranju igara, nogometa, plivanju, istraživanju šuma i mora.

NGB: Može li pojedinac istodobno voljeti i biti voljen i koliko je lako to uskladiti?

Naravno da može. Nema ništa ljepše u životu od ljubavi i ispunjenja koju ona donosi. S time da moramo razmišljati i o različitosti intenziteta i vrste ljubavi jer jednako je važna, ali nije istog intenziteta ljubav prema partneru, djetetu, prijatelju, rodbini, poslu glazbi i slično.

NGB: Da trebate izdvojiti jednu dekadu- devedesete, osamdesete i slično, koju biste izdvojili i po čemu ju pamtite?

Svakako devedesete jer iako su bile vrlo teške godine tada su mi se dogodile najveće stvari u životu od posjeta Americi, završetka studija, rata, udaje, dobivanja djece, otvaranja ordinacije…

NGB: Volite li više dan ili noć?

Teško mi se odlučiti jer volim i jedno i drugo.

NGB: Koja životinja Vam je najbolja i zbog čega?

Volim sve životinje u njihovom prirodnom okruženju, ali jako sam protiv životinja po kućama i stanovima još gore u kavezima. Uvijek spominjem moju susjedu koja je živjela na petom katu i koja je veliki ljubitelj životinja i s tog njezinog petog kata pala su i umrla tri hrčka. Zbog mene koja nisam tako jaki fan nije poginuo niti jedan. Ili u mom susjedstvu je puno mačaka i pasa za kojima ja redovito čistim jer njihovi vlasnici ne nose ni vrećice ni lopatice. Znate za mojom sam djecom ja čistila i to mi je bilo normalno, zar ne bi tako trebalo biti i s vlasnicima kućnih ljubimaca? A nažalost nije tako.

NGB:Je li tehnologija dobra ili loša i zašto?

Tehnologija je odlična kada god služi nama, a ne mi njoj. Ta se granica često prijeđe.

NGB: Imaju li danas, po Vašem mišljenju, žene i muškarci jednaka prava?

Nemaju, jer to je dugotrajan proces. Sada su deklarativno prava ista, ali u realnom životu i tradiciji još je daleko od toga. Na svu sreću ima dovoljno pametnih i žena i muškaraca koji znaju to istinski primijeniti na svoj vlastiti život.

NGB: Navedite bar jedan primjer zašto tako mislite...

Ja kao žena imala sam pravo 1991. braniti svoju zemlju, ali sam vrlo teško stigla na ratište, a muškarce su i prisilno dovodili.

Prilikom zapošljavanja muškarce ne pitaju ni za bračno stanje ni za broj željene djece.

Ako radite kao farmaceutski predstavnik imat ćete manju plaću od svog muškog kolege. Treba li još?

NGB: Da možete birati gdje biste živjeli, koja bi to država bila i zbog čega?

Ova u kojoj živim prelijepa moja Hrvatska. 1990. imala sam priliku dobiti posao u Americi, kažu u zemlji iz snova, ali nikada me to nije zanimalo. Ni Amerika ni neka druga.

NGB: Što mislite o ravnozemljašima i je li Zemlja ravna ploča?

Ne znam puno o tome, ali ravna sigurno nije.

NGB: Koji predmet u srednjoj školi Vam je bio najbolji i zašto?

Obožavala sam Hrvatski jezik, možda zato što su mi knjige i tada, a još su mi i sada neiscrpni izvor znanja i užitka.

NGB: Što ste željela postati dok ste bila mala i je li se to i ostvarilo kroz život?

Pa svašta sam htjela biti. Prvo frizerka, od toga ništa. Onda sam htjela biti vozačica Taxija to mi se bar djelomično ostvarilo jer vozim osobni automobil. Htjela sam biti kirurg, ali zbog bolesti sam od toga morala odustati. Novogradiščani su mi obećali specijalizaciju iz psihijatrije koja nije odobrena tako da sam to kompenzirala sama završivši za Gestalt psihoterapeuta i radeći obiteljsku medicinu koja mi se jako sviđa kao koncept, ali ne baš kao praksa kod nas.

Htjela sam se udati i biti mama i to mi se potpuno ostvarilo.

NGB: Koje osobine ima, po Vašem mišljenju, pravi muškarac, a koje ima prava dama?

Pravi muškarac je oslonac svojoj partnerici i obitelji, brine o svom izgledu, zdravlju i intelektualnoj razini i svaki je dan bolji nego dan prije.

Prava dama je njegovana, obrazovana i moralna osoba sa stilom.

AEM banner