Izdvojeni Glas

Hippy pokret

Hippy pokret javlja se 1966. godine 20. stoljeća na zapadnoj obali SAD-a, u San Franciscu, te se proširio na čitavu Ameriku i Europu. Tih, šezdesetih godina svijet je izgledao kao prilično mračno mjesto. Postojala je blokovska podjela svijeta na istočni i zapadni. Vijetnamski rat bio je točka na kojoj se počela buditi građanska svijest, počelo je snažnije suprotstavljanje službenoj američkoj politici i stilu života.

U hippyja se pojavljuje stav:"mi i oni. Mi smo, dakako, ljudi, a oni su (straight people) svinje i mi smo protiv njih. Čitav se svijet zapravo dijeli na prosvijećene (nas) i neprosvijećene (njih), ali, što je u svemu najbitnije, bez obzira na rasu i vjeru. Podjela je isključivo kulturna."

Hippyji su bili mladi ljudi, otprilike do 25 godina, uglavnom podrijetlom iz dobrostojećih obitelji, koji su odbacili njihov način života i i materijalistički sustav vrijednosti i suprotstavljaju mu „vrijednosti bića“.

Napustili su škole i radna mjesta te se preselili na ulicu živjeti sa istomišljenicima. Prezirali su američki način života i smatrali su da on samo ograđuje ljudsku slobodu i postavlja granice u ljudskom razmišljanju i kreativnosti. Napustivši udobnost, raskoš, površan život odraslih, izabrali su jednostavan, priprost i prirodan život.

Hippyji ne priznaju nacije. Žele mirnim putem, prakticirajući bratstvo, srušiti svakodnevne granice koje dijele ljude: nacionalne granice, rasne, vjerske, spolne, klasne, a i one ideološke. Zamišljali su svijet bez ikakvih razlika među ljudima, bez religija, nacionalnosti, materijalnosti koje dijele ljude.

Voljeli su prirodu i borili su se za njezino očuvanje. Borili su se za vječni mir u svijetu i ljubav među svim ljudima. «Mržnja i rat ustupit će mjesto miru i ljubavi. Sve će se podjele utopiti u bratstvu ljudi, a svuda će odjekivati glazba», to je bilo njihovo zamišljanje svijeta nakon hippy pokreta, tako je izgledao hippy svijet. Neki hippyji želju za promjenom izražavaju nomadskim životnim stilovima, odricanjem korporativnih utjecaja, potrošnje i Vijetnamskog rata, prihvaćanjem ne-kršćanske religijske kulture (uključujući Istočnu filozofiju) i sa kritiziranjem Zapadnih vrijednosti.

Hippyes su:

1. vegeterijanci

2. nudisti

3. zalažu se za prirodnu medicinu

4. reforma oblačenja

5. seksualne reforme

6. ekonomske socijalne, kulturne i religijske reforme

7. sloboda za žene, djecu i životinje

Loša je strana hippy pokreta bila droga koja je najviše zbog hippyja preplavila svijet. Od šezdesetih godina 20. stoljeća halucinogenim drogama eksperimentirali su milijuni mladih ljudi pretežno u zapadnim zemljama oponašajući rock zvijezde da bi "spoznali sami i sebe i svijet oko njih onakav kakav zaista jest". Sigurno je da je povećanom interesu za halucinogene droge pridonijelo otkriće djelovanja LSD-a kojeg je kozumirao ogroman broj ljudi. Ipak, velik broj hippyja ne uzima LSD. Odbija ih ovisnost koju zaziva uzimanje te droge. Ozbiljniji hippyji sve više teže tome da vlastitim duhovnim traganjem dosegnu stanje prosvećenosti i punine. I sami Beatlesi su u početku pjevali o LSD-u, da bi ga kasnije zamijenila joga. Ipak, otprilike 90% hippyja je pušilo marihuanu, koja je u to vrijeme također postala jako popularna. Hippyji su proučavali istočnjačke filozofije naročito zen budizam, zalagali se za legalizaciju droga, inzistirali na slobodnoj ljubavi, pacifizmu, povratku prirodi i njenom očuvanju. Promovirali su i tzv. Flower Power filozofiju umjesto rata i mržnje pa su ih nazivali i djecom cvijeća. Flower Power je bio slogan kojeg su koristili hippyji kasnih 60-ih i ranih 70-ih kao simbol nenasilne ideologije. Mjesto sastajanja za pokret Flower Power bio je u Amsterdamu, u clubu zvanom Paradiso. Flower Power je također uključivao razne akcije tinejdžera, kao što su davanje cvijeća policajcu ili stavljanje cvijeća u revolvere i pištolje kao znak mira, a ne rata. Mnogi su mladi ljudi promijenili iz korijena svoj životni stil, mnogi su se udružili i živjeli u komunama, zajednicama u kojima su pokušali realizirati ideje i vjerovanja. Snagu ljubavi, bratstva i solidarnosti objedinili su u poznatom sloganu »Vodite ljubav, a ne rat.« Hippyji slave otvorenost u nastupu, preziru skrivanje pravih emocija i licemjerstvo. U svakom trenutku treba odbaciti bol i nezadovoljstvo, svaku prisilu, pa čak i rad, jer ni on nije ugodan. Pitanje ljubavi u hippy ideologiji nije samo pitanje seksualnih sloboda i ljudskih prava nego i slavlje života, ljudske topline, oslobađanje od tabua, poštivanje drugih i njihove volje, preispitivanje patrijahata... Ljubav je posebna vrsta moći. No, neki su tvrdili kako je to nezreli oblik ljubavi i da je iz hippyjevskog otkrića seksualnosti danas ostalo mnogo spolno prenosivih bolesti...

 

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik