Izdvojeni Glas

Punk ( is ) not dead…

Ili..ni lijevo ni desno, long live anarchy!

Dva su, zapravo tri, ili, čak i četiri razloga zašto pročitati sve ovo što slijedi ispod naslova.

Prvi i iznimno važan je taj kako se dobrom glazbenom ukusu, itekako, može naučiti, imate li pravog učitelja i provjereno kvalitetne uzore. Drugi je obljetničko rođendanskog tipa, pa, stoga i nešto poput čestitke, treći čisto praktične prirode, jer kad već imamo dva medija, što ne bi putem jednog, najavili nešto na onom drugom, te kroz razlog broj četiri dokazali kako ima neka tajna veza između vječnog buntovništva i NG buntovnika koja nije tek u igri riječi..

Stoga, zagrijmo se uvodnim ludim pogom s povodom i proslavimo 40.rođendan punk eksplozije! I mada je jedinstvena glazbena priča koja je doslovno resetirala rock, službeno definirana godine 1976., gotovo simultano buknuvši s obje strane Atlantika, znalci tvrde da se sve zakotrljalo još kasnih 60-tih zaslugom bendova poput The Stooges, MC5, The Sonics i Velvet Underground.

Što je, uopće punk? U jezično etimološkom smislu izvorno engleski pojam punk, puno stariji nego li se općenito misli, po prvi se puta pojavljuje u djelima Shakespearea gdje označava prostitutku. U suvremenom jeziku termin ne zaostaje puno za vremenima majstora pera i danas se uglavnom odnosi na nešto bezvrijedno, nisko, najčešće su to neiskusne osobe, početnici,ali i mangupi, pa i sitni kriminalci. S druge strane, u muzičkom kontekstu, pun podrazumijeva osobu koja se ne prilagođava važećim društvenim normama, a nije nužno Jura Stublić . Kada je pak riječ o žanrovskim okvirima, važno je prije svega znati kako se upravo kroz punk izričaj glazba vratila svojim iskonskim korijenima, onima iz vremena sjajnih 50-tih, predstavljajući publici još jednom u povijesti glzbenog 20.stoljeća, jednostavne akorde, buntovničke tekstove i lakonsku kratkoću u modu.

 I baš kao i tih već spomenutih ludih 50-tih, pojavom punka ponovno je postalo moguće da bend osnuje biilo koja skupina klinaca, bez obzira na glazbeni talent ili stupanj obrazovanja. Jer, baš kao i ranih dana rock and rolla, naglasak je ponovno stavljen na izražavanje bunta i vlastitog stava, umjesto potrage za tehničkom i izvedbenom savršenošću. Eksperimentalan i slobodan izraz, kao i rušenje glazbenih ali i društvenih granica bitne su odrednice punk pokreta koji ideološki nije pripadao niti lijevo niti desno, nego je naginjao anarhizmu. Iako ideja anarhizma nije do kraja formulirana u politički svjetonazor ( bar ne onako jasno kako su to, protiveći se Vijetnamskom ratu, pod parolom „make love not war“, učinili pripadnici flower power generacije ), punk je, prije svega, ipak bio misao, ideja, individualni stav, a tek onda svojevrsni glazbeni izraz nezadovoljstva postojećim društveno političkim sistemom, iznimno bučan prosvjed protiv moralnih kodeksa tadašnjeg društva, ali i muzički žanr koji je potpuno izokrenuo i do apsurda ismijao tradicionalne civilizacijske vrijednosti, zbog čega ga mnogi kritičari smatraju destruktivnim i pesimističnim.

Iako je polazna točka i središnja ideja punka beskompromisna borba protiv svih normi, kao i afirmacija individualizma, zanimljivo je, i zapravo aposlutno kontradiktorno kako su pripadnici punk subkulture, istovremeno, svi bili međusobno slični, zahvaljujući strogo određenom i kroz godine čvrsto formiranom „dress kodu“. Punkera ste, pisali su tada mediji, mogli prepoznati po agresivnoj, buntovničkoj, izrazito koloritnoj vanjštini, s pomno složenim i uzgojenim frizurama koje su nudile širok frizerski raspon od jedne do druge krajnosti-preko obrijane glave, duge kose, sve do upečatljivih irokeza.U modnom izričaju, punkeri su na izvjestan način i pioniri piercinga, obzirom kako su već ranih 80-tih pojedine dijelove tijela bušili „zihericama“.

Dodajte tome značajnu količinu lanaca i metalnih ukrasa na svim zamislivim i nezamislivim dijelovima tijela, Martensice, nabacite vintage kožnjak ili popularnu „vijetnamku“ dodatno ukrašenu ovećom količinom bedževa, poderane traperice, sa ili bez tregera i eto doborg primjerka punkera. Oni, modno hrabriji, prepoznatljivu bi kombinaciju začinili još i pokojim bizarnim fetiš detaljem nabavljenim uglavnom u opskurnim sex shopovima ( prostor je to na kojem je stolovala kraljica Vivian Westwood, žena živa avangarda, zaslužna za imidž Seks Pistolsa), ili nacističkom svastikom koja je služila tek kao sredstvo šokiranja, a nikako ne i kao politički simbol. U takvom, pomno osmišljenom, dramaturški konceptualno složenim outfitom mogli ste se lako prodati pod punkera. Kažem prodati, jer pojam istinskog punkera prije svega se odnosio na fanatičnog poklonika punk glazbe. 

Uz jednostavne, lake i uglavnom kratke akorde praćene buntovničkim tekstovima, još je jedna stvar sasvim specifična i karakteristična isključivo za punk. Riječ je o tada izumljenom, poprilično čudnom i neartikuliranom plesu zvanom pogo ( i mada je „notorious“Sid Vicious tvrdio kako je upravo on izumio pogo, budući da nije dobor vidio bend, pa je počeo skakati gore-dolje, urbana legenda tvrdi kako je ples ipak nastao sasvim slučajno, spontanim međusobnim reakcijama rulje na koncertima ).Uz pogo, tu su još i jednako divlji stage diving, headbanging i moshing za koje si zasluge, bar ne do današnjih dana, još uvijek nije  nitko određen.

Nakon što smo apsolvirali sve ono neophodno potrebno za ozbiljno proučavanje nadaleko najvažnije stvari u punku- glazbe, prilika za edukaciju čeka vas na Unitas web radiju, u subotnjem izdanju „Gramofonije“. Umjesto teasera spomenimo tek kako punka ne bi bilo bez Ramonesa,Dead Boys-a, Blonide, Televison, Talking Headsa, Patti smith, The Damned, The Clash, kao i već spomenutih Seks Pistolsa.

Ukoliko ste zagrizli u priču, dalje kopajte i otkrivajte sami. Uostalom, samo se tako uči i dobrom glazbenom ukusu. I provjerite ima li istine u onoj antologijskoj iz naslova –Punk ( is ) not dead!

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik