Izdvojeni Glas

Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i regionalne konferencije pravobraniteljice za ravnopravnost spolova „Femicid watch“

Dobro došli u Hrvatsku, zemlju u kojoj muškarci koji tuku žene ne trebaju ići u zatvor

Odlukom ujedinjenih naroda, svijet će, a s njim i Hrvatska u petak, 25.studenoga, obilježiti Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

U znak sjećanja na isti datum iz godine 1960., kada je dominikanski diktator Rafael Trujillo naredio brutalno ubojstvo sestara Patri, Minerve i Marie Terese Mirabel, političkih aktivistkinja skupine „Leptir“, žestokih protivnica Trujillovog režima.

Želeći upozoriti na globalan i sve prisutan problem zlostavljanja i nasilja nad ženama s kojim se susreću sva društva i svi društveni slojevi, kao i činjenicu da se nasilje događa svima, jer žrtve su naše susjede, majke, kćeri, prijateljice, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić dan ranije u zagrebačkom je Europskom domu organizirala regionalnu konferenciju pod nazivom „Femicid watch-za prevenciju femicida u Republici Hrvatskoj“. Pored brojnih istaknutih stranih i domaćih predstavnika i predstavnica izvršne i zakonodavne vlasti, (ravnateljstva policije, visokog prekršajnog suda, nekolicine ministarstava, centara za socijalnu skrb), specijalne izvjestiteljice UN-a za nasilje nad ženama, njegove uzroke i posljedice, DR:DUBRAVKE ŠIMONOVIĆ, uglednih profesora pravnog fakulteta, kao i predstavnica civilnog društva, konferenciji su, želeći se educirati,afirmirati rodnu ravnopravnost kao jednu od temeljnih ustavnih vrednota, mijenjati klimu u kojoj je sve prisutniji patrijarhalni, konzervativni svjetonazor, a  na snazi svojevrsna retradicionalnizacija društva, te prije svega, koristeći snagu i utjecaj medija, javno progovoriti o globalnom problemu nasilja nad ženama, itekako prisutnom i u Hrvatskoj,( statistika i brojke govore puno glasnije i puno jasnije od riječi, jer dok je donedavno, na godišnjoj razini u Hrvatskoj ubijeno od 11 do 13 žena, ove je godine, samo do kraja mjeseca listopada, ubijeno njih 16, od čega 4 u posljednja dva mjeseca, uglavnom od strane partnera ili bliske muške osobe), konferenciji je, sa zadovoljstvom, zahvaljujući sjajnoj suradnji s Uredom pravobraniteljice, nazočila (aposlutno rodno ravnopravna) ekipa redakcije NG buntovnika/Unitas web radija.

Snosi li država odgovornost za ubojstva jer slučajeve nasilja ne istražuje dovoljno temeljito, jer ne osigurava sustav podrške ženama žrtvama nasilja, jer se nasilje prema ženama ne kažnjava adekvatno, jer podržava ( ili ne čini dovoljno kako bi promijenila ) sve prisutan stav prema kojem je rodno uvjetovano nasilja-privatna stvar,  jer odgaja i obrazuje mlade koji prema nasilju u vezama imaju šokantno pozitivan stav, obzirom kako čak 40 posto njih smatra da je opravdano,  ali, prije svega i stoga što još uvijek  (kao jedina država u regiji!!!) nije ratificirala Istanbulsku konvenciju, ključni dokument Vijeća Europe o spriječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji ( riječ je o dokumentu koji je Hrvatska potpisala 2013.godine, a čiji je cilj izraditi sveobuhvatni okvir, politike i mjere zaštite i pomoći svim žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u obitelji,  promicati međunarodnu suradnju radi suzbijanja nasilja, te pružiti pomoć i potporu organizacijama i nadležnim tijelima za provedbu zakona)?

Jesu li krivi vjerski autoriteti koji djevojčicama i mladim djevojkama poručuju kako moraju biti dostupne svom muškarcu, nazivajući ih pri tom drugotnima i štracama? Ili su, pak krivi mediji koji senzacionalistički, bez imalo senzibiliteta, ali i nedovoljno poznavajući problem, izvještavajući o takvim slučajevima ,čitavu priču zapravo racionaliziraju,  zločin normaliziraju, čineći, tako nasilje, ali i ubojstva žena, društveno prihvatljivima? U zemlji u kojoj je ravnopravnost spolova temeljna vrednota ustavnog poretka, sve su to pitanja koja bi si trebali postavljati svakodnevno, a ne samo prigodno, ali i pitanja na koja odgovore nikada neće dobiti svaka treća žena koja je preživjela neki oblik nasilja od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera, ali ni njih ukupno 300 smrtno stradalih u posljednjem desetljeću.

Regionalna konferencija Svjesne razmjera problema, ali i njegove svojevrsne brutalizacije, značaja institucionalne suradnje, kako na globalnom i regionalnom, tako i na lokalnom nivou, s dovoljno znanja i iskustva, pitanja su to na koja su pokušale odgovoriti sudionice konferencije, dogovarajući zajedničku strategiju,ali i pronalazeći mehanizme kojima bi se pojavnost problema smanjila. Jedan od potencijalno dobrih odgovora mogao bi biti FEMICID WATCH,svojevsrni opservatorij, tijelo koje bi pratilo pojavnost ubojstava žena iz rodnog aspekta, te analiziralo podatke s ciljem uočavanja ključnih propusta koji dovode do ubojstava žena od strane njihovih supruga, te bivših ili sadašnjih partnera. Inicijativa je to dr.Dubravke Šimonović, specijalne izvjestiteljice UN-a za nasilje nad ženama, njegove uzroke i posljedice, koju bi, bude li sluha i političke volje, trebale prihvatiti sve zemlje članice .

Da je i aktualna Vlada svjesna ovog problema, ali i spremna pomoći u njegovom rješavanju (koliko zapravo, najbolje ćemo vidjeti odluči li i kada, ratificirati Istanbulsku konvenciju, dokument s kojim je to trebalo učiniti, kako je rekla doktorica Šimonović, ne sutra, nego jučer)  izjavila je, ali i deklarativno potvrdila osobnim dolaskom na konferenciju, dr.sc.MAJA VUČINIĆ KNEŽEVIĆ, pomoćnica ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Regionalna konferencija Prvi panel iznimne konferencije, koji je otvorila pravobraniteljica VIŠNJA LJUBIČIĆ, bio je posvećen stanju u regiji, zakonodavnom okviru, te zaastrašujućim sttatističkim podacima, kao i iskustvima institucije u suzbijanju rodno uvjetovnog nasilja, osvrćući se na trend povećanja broja prijava kazenih djela među bliskim osobama,propuste nadležnih tijela, problem dvostrukog uhićenja, preblage kazne, nereagiranje na nasilje u slučaju partnerskih veza kraćih od 3 godine ( jer takvo nasilje nije definirano Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji), kao i vrlo često, neprimjeren način medijskog izvještavanja o problemu.

Regionalna konferencija (samo nekoliko preporuka kolegama „po peru“, usvojenih na konferenciji- kada kao razlog nasilju navodite „bračnu svađu“ ili pišete o „tragičnom kraju jedne ljubavi“ zapravo govorite da se uopće ne radi o nasilju, nego o nečemu što se može svrstati u kategoriju ljubavi, te da oba aktera snose odgovornost, što nikako nije istina.U slučajevima silovanja nipošto ne koristite riječ „seks“ ili „obljubio“, jer riječi su to koje impliciraju pristanak. „Zločin iz strasti“ također je aposlutno neprihvatljiva sintagma. Ne implicirajte kako postoje situacije u kojima muškarci imaju pravo reagirati nasilno, jer time se solidarizirate s nasilnikom). Zaključivši izlaganje, Višnja Ljubičić je istaknula kako problem nasilja nad ženama, uočen temeljem pritužbi koje institut pravobraniteljice zaprima, obuhvaća nekoliko ključnih točaka-problem blagog kažnjavanja nasilnika, neprepoznavanje nasilja nad ženama, ne razlikovanje žrtve od počinitelja, kasno ili neadekvatnoreagiranje na nasilje, kao i prelaženje preko višestrukog nasilja.

Regionalna konferencija O stanju u bližem nam susjedstvu ( itekako važnom zbog ranije spomenute, iznimno važne međusobne suradnje, ali i korištenja iskustava dobre prakse) govorile su gošće iz regije-BRANKICA JANKOVIĆ, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije, SAMRA FILIPOVIĆ HADŽIABDIĆ, direkotrica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, te BILjANA PEJOVIĆ, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnoparvnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore. I mada se brojke i zakonodavni okviri možda, ponešto razlikuju, unatoč novijim ratno-političko geografskim oklonostima, zbog kojih posljednjih 20-ak godina više nismo dio iste zemlje, unatoč tome što je Hrvatska, ulaskom u Europsku uniju, ipak učinila određeni iskorak, kada je riječ o sve prisutnom patrijarhalnom svjetonazoru, razlika među nama baš i nema. Jer, uspkros zakonima, propisima, protokolima i institucijama, na prostoru regije žene su i dalje omiljena meta zlostavljača, diskriminirane i minorizirane, zbog čega su, i stoljeće nakon što su izborile svoja prava, ponovno dovedene u situaciju da zahtijevaju ravnopravan položaj.

Cilj drugog panela bio je sagledati trenutno stanje, ali i definirati mehanizme prevencije nasilja u obitelji i partnerskim vezama koja dovode do ubojstava žena.S grubom statistikom, sa „samog izvora“, sudionike konferencije je upoznao DRAŽEN VITEZ, zamjenik glavnog ravnatelja policije za opću sigurnost, dok je za zakonodavni okvir, načine procesuiranja počinitelja, te mehanizme zaštite žrtve, bila „zadužena“ BRANKA ŽIGANTE ŽIVKOVIĆ, sutkinja visokog prekršajnog suda RH. Na završnici panela, prije konstruktivne rasprave, GORDANA SOBOL, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova 5.6.i 8.saziva Hrvatskog sabora, NADA DROBNJAK, bivša predsjednica Odbora za ravnopravnost 25.saziva Skupštine Crne Gore, te dr.MAJA MAMULA iz Ženske sobe-centra za seksualna prava, sjajnim, iznimno stručnim, ali i s pravom pomalo oštrim i kritičkim izlaganjima, ukazale su na konkretne slučajeve iz vlastite prakse, probleme u funkcioniranju sustava zaštite žrtava, procesuiranja počinitelja, naglašavajući nužnost prevencije.

Nadajući se  što hitnijoj ( i konačnoj)  hrvatskoj ratifikaciji Istanbulske konvencije, uspostavi „Femicid watch-a“, ali i novom susretu, neformalno već zakazanom u nekoj od zemalja regije, dočekujemo još jedan Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, na žalost i dalje brojeći žrtve…..

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik