Izdvojeni Glas

Kako ustvari nastaju boje?

Naš svijet je prekrasan, na nas utjecaj ostavljaju mnoge stvari koje naš mozak upamti i poveže ih s određenim događajem, osjećajem i slično, tako i boje imaju veliki utjecaj na to.

Boje utječu i na naše raspoloženje – plava umiruje – dok nas crvena može uznemiriti.

Boje su svuda oko nas, vidimo ih golim okom, uljepšavaju nam svakodnevnicu ili ju uopće ne uljepšavaju- to ovisi o oku promatrača, ali što je boja ustvari?Boja je jednostavno rečeno svjetlost različitih valnih duljina i frekvencija, a svjetlost je samo jedan oblik energije koji zaista možemo vidjeti i koji je sastavljen od fotona. Svi smo mi okruženi elektromagnetskim valovima energije od kojih je boja tek malen dio.

Vidljivi spektar boja kako ga mi vidimo, sastoji se od sedam glavnih boja: ljubičasta, indigo, plava, zelena, žuta, narančasta, crvena. Mrežnica u našim očima ima tri tipova receptora za boje u obliku čunjeva. Mi u stvarnosti možemo otkriti samo tri od tih vidljivih boja – crvenu, plavu i zelenu. Te boje se nazivaju primarnim aditivnim bojama. Zapravo te tri boje kad se pomiješaju, vidimo kao ostale boje koje vidimo okom i stvorimo u mozgu.

 Valna dužina i frekvencija svjetlosti koju vidimo također utječe na boje koje vidimo. Svih sedam boja spektra imaju različite valne duljine i frekvencije. Crvena se nalazi na donjem kraju spektra i ima višu valjnu duljinu, ali nižu frekvenciju od ljubičaste koja se nalazi na vrhu spektra, koja ima nižu valnu duljinu i višu frekvenciju.

Boje dolaze iz svjetlosti. Da bismo to mogli fizički vidjeti, trebamo prizmu. Kada sunčeva svjetlost prolazi kroz prizmu, svijetlo se prelamanjem dijeli u sedam vidljivih boja. Prelamanje je uzrokovano promjenom brzine koju doživljava val svjetlosti kada promijeni sredinu. Količina energije u određenom svjetlosnom valu je u proporcionalnom odnosu sa svojom frekvencijom, tako da svjetlosni val više frekvencije ima jaču energiju od svjetlosnih valova niske frekvencije. Svaka boja ima svoju određenu valnu duljinu i frekvenciju. Svaka boja se može mjeriti u jedinicama ciklusa ili valova u sekundi. Možemo zamisliti  da svjetlo putuje u valovima poput onih u oceanu, ti valovi imaju svojstva valne duljine i frekvencije. Valna duljina je udaljenost između iste lokacije na susjednim valovima. Primjer: za ocean pun valova, koji su međusobno udaljeni 10 metera, moglo bi se reći da imaju valnu duljinu 10, dok bi se za ocean valova koji su udaljeni 30 metara moglo reći da imaju valnu duljinu 30. Isto vrijedi i za svjetlost. CRVENA boja ima valnu duljinu dugu oko 700 nanometara – jedan val se proteže samo na 70-milijuntom dijelu jednog metra! Dok ljubičasta ima puno kraću valnu duljinu, tako da bi svaki val ljubičaste obuhvatio puno kraću udaljenost.

Unutar Svemira, pozitivni i negativni naboji (valovi energije) stalno vibriraju i proizvode elektromagnetske valove koji putuju nevjerojatno velikom brzinom (299.792 km u sekundi, brzinom svjetlosti). Svaki od tih valova ima različitu valnu duljinu i brzinu vibracija. Zajedno stvaraju elektromagnetski spektar. Svjetlo putuje u valovima. Valna duljina je udaljenost između iste lokacije na susjednim valovima. Frekvencija vala određena je brojem potpunih valova, ili valnih duljina, koji prolaze zadanom točkom svake sekunde. Crvena boja tako ima frekvenciju od oko 430 trilijuna vibracija u sekundi, dok ljubičasta ima mnogo višu frekvenciju, tako da će svaka ljubičasta proći zadanom točkom puno brže od crvene boje. Svjetlo putuje istom brzinom, ali svaka boja ima različitu valnu duljinu i frekvenciju.

Za pobližu predodžbu frekvencije boja, zamislite ocean s valovima koji su međusobno udaljeni 10 metara i zapljuskuju obalu svakih 5 sekundi – njih bi se moglo svrstati u grupu koja ima frekvenciju 5, dok bi se ocen s valovima udaljenim 10 metara koji zapljuskuju obalu svakih 10 seknudi, mogao okarakterezirati frekvendijom 10. Što su češći valovi, tim je frekvencija viša. Upravo te različite valne duljine i frekvencije uzrokuju da se različite boje svjetlosti odvoje i postanu vidljive dok prolaze kroz prizmu. To se može gledati na isti način na koji radio valovi imaju različite frekvencije i valne duljine, te se određene stanice mogu slušati samo na određenim frekvencijama ili valnim duljinama. Tako da, recimo, plava boja, može biti vidljiva jedino na određenoj frekvenciji i valnoj duljini.n Što je višlja frekvencija boje, to su si međusobno bliži valovi energije. Boje više frekvencije su – ljubičasta, indigo i plava. Boje niže frekvencije su – žuta, narančasta i crvena. Val svjetlosti visoke frekvencije ima višu energiju od vala svjetlosti niske frekvencije.

NGB zalazak

Boje su stvarno čudesne, naše oko je također čudesno jer može zabilježiti svu ljepotu svijeta koji nas okružuje jer svijet je ustvari prekrasan. 

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik

Openradio banner