Izdvojeni Glas

GLAGOLJICA XIV.

Počeci i razvoj hrvatske pismenosti

      

Nastavak teme Glagoljica objavljene  3.9.2016.

Zadnji put smo se dotaknuli moralnodidaktičke proze u srednjem vijeku koja je bila pisana staroslavenskom glagoljicom ili staroslavenskom ćirilicom.

Spomenuli smo priručnike, a najrašireniji kod Hrvata od ovakvih priručnika bio je prozvan Antonima, na primjer još 1603. godine u Vrbniku posjeduju je svi svećenici, a po jednoj vijesti čak je bila i tiskana, Bijaše to jedna kompilacija konfesionala Sunnula con fessions firentinskog biskupa Antoninakoja nam je sačuvana u više glagoljskih rukopisa od druge polovice XV. stoljeća. U njoj je zanimljiv bio odraztadašnjeg života. Tu kompilaciju izradio je sam  Antonin po svojem velikom djelu  Summa moralis koje se glagoljaši nisu usudili ili nisu smatrali potrebnim prevoditi.  Karakter summe ima i Kvadriga duhovna, glagoljski  priručnik moralne teologije u četiri djela, prijevod talijanskog djela Quadriga spirituale Nicole da Osimo. Talijansko je izdanje izašlo prvi puta tiskom 1470. godine,ali naš je priručnik preveden još u rukopisu. U teološkom priručniku ide još jedno vrlo popularno djelo glagoljaša, a to je Dijalog Grgura pape.

Ono nije identično s istoimenim djelom pape Grgura, premda se oba djela jednako dijele u četiri knjige. Naše djelo sadrži u obliku dijaloga između učenika i učitelja rasprave o mnogim pitanjima kršćanske dogmatike i moralike. Iako mu autor nije identificiran, original je svakako bio pisan na latinskom jeziku u Italiji u drugoj polovici XIV. stoljeća. Naša kompilacija nastala, nastala najverojatnije u drugoj polovici  XV. stoljeća, štošta je samovoljno izmijenjena, napadni su, na primjer, oštri ispadi protiv bosanskih heretika, a kad se govori o tom kako je vrag Isusu pokazivao strane svijeta, četvrta strana je Dalmacija i hrvatska zemlja. Najstariji glagoljski primjerak Dijaloga pisan je na samom kraju XV. stoljeća na gospoštiji  Kožjak u Istri. Glagoljski rukopis Ot jevrejsko oficija, sadrži traktat o sakramentima i svećeničkim dužnostima iz XV. stoljeća. Za redovnice je kao pobožno štivo bilo prevedeno djelo mistika svetog Bernarda od Clairauxa Modus bene vivendi ad sororem, koje se  kao Knjige blaženoga Bernarda opata nalaze u glagoljskom zborniku iz 1468. godine i u nekim mlađim latinskim rukopisima. Mimoilazeći obilje članaka svekojake teološke, katekizamske, topografsko-biblicističke i ispovijedničke tematike, zadržat ćemo se samo na onima koja su izašla u tiskanim oblicima.

Najprije ćemo navesti raspravu Ispovid, koja je djelomično sačuvana u glagoljskom rukopisunom zborniku  i to zbog toga što se tu o njoj kaže da je završena 1492. godine, da je tiskana u kući meštra Pelegrina iz Bologne , te da ju je složio fra Matija Zadranin, poznat starješina trećeredaca glagoljaša. Bila je to dakle jedna od naših najstarijih inkunabula koja je ostala nepoznata.  Ona nije identificirana sa sličnom glagoljskom knjigom koju je pod nazivom Spovid općena tiskao 1492. godine u  Senju Blaž Baromov iz Vrbnika. Ovo je prijevod tqalijanskog djela Confessionale, Michela Carcano što ga je preveo kasniji senjski biskup Jalov Blažiolović.

Zanimljivo je da je prva glagoljska knjiga tiskana na čistom narodnom, odnosno čakavskom jeziku. Još su dva takva djela iz završnog razdoblja ove naše književnosti koja su proizašla iz senjskog kruga kulturnih radnika na početku XVI. stoljeća i to Naučnik plenušev, tiskan u Senju 1507. godine, preveden s latinskog djela Minipulus Rocherii. Kao prioručnik za dušebrižnike djelo sadrži raspravljanje o sakramentima i njihovu administriranju, o ispovijedanju i pokori te o člancima vjere. Prevelo ga je više ljudi senjskog kruga kojih imena ne izriču se za ukloniti se tašće slave, ali glavni je faktor tog pothvata bio senjski arhiđakon Silvester Bedričić, a tiskao ga je Grgur Senjanin. Drugo je djelo Meštrija dobra umrtija,  uputa za kršćansku smrt, tiskana u glagoljskoj tiskari u Senju1507. Godine, a prevedena s anonimnog latinskog djela Ars bene mortendi. U  moralno- didaktičku prozu možemo ubrojiti i homiletičku, propovjedačku književnost koja je obilno zastupana u glagoljaša.

U starijim tekstovima tip crkvenih govora je jednostavniji, nalik na homilije crkvenih otaca istočne i zapadne crkve, naši ih zovu slovo, čitanje pa i kapitul, kasnijima preteže utjecaj novije retorike sa puno citatzai bujnijih stilitacija.  Često su pripovijedi opisane vjernim primjerima, a to su dobrim dijelom legende preuzete iz raznovrsnih izvora, mnogo puta i iz apokrifa. U većim literaturama su postojale i posebne zbirke primjera koje su bile propovjednicima na raspolaganju, dok kod nas takvih kompletnih zbirki nije bilo sve do pojave zbirke Marijinih čudesa. Isto tako kod nas iz srednjeg vijek nisu sačuvane zaukružene zbirke propovijedi za sve blsgdane ili svece u godini, a veće zbirke javljaju se tek potkraj XV. stoljeća. Prije toga, a i poslije, pojedine propovijedi ili skupine razasute su po rukopisima zajedno s drugom građom, posebno ih nalazimo u zbornicima počevši od XIV. stoljeća: Vinodolski, Ivančićev i drugi. A može se zaključiti da su se neke stare propovijedi prepisivale još u XVII. stoljeću. Njihova originalnost je često sporna, ali ipak one puno puta pružaju sliike naših prilika, a neke daju i primjere dobrog stila.

Od zaokruženih zbirki crkvenih govora, spominjemo najprije katekizmenjake ili kvarezimale, zbirke govora za preduskrsno vrijeme. Korizmeni govori su bile uvijek najprikladnije prilike za demonstriranje govorničke vještine. Kod naših je glagoljaša poznat jedan Korizmenjak sačuvan u četiri rukopisa s kraja XV.  stoljeća. Glagoljaši ga nazivaju Knjige svetago Brnadina, te im je Bernardin Sienski, znameniti talijanski propovjednik, makar i indirektan autor. Jedan od retoriči najljepših preduskrsnih govora je Tlmačenje muki; kojom se na Veliki petakkomentira muka Isusova i žalost Marijina,a napisao ga je Šimun Greblo u Roču 1493. godine. Bile su ovo tek neke tiskane knjige,zbirke, tekstovi ili prijepisi s talijankog jezika s naših prostora, a o ostalim tiskanim glagoljskim tekstovima pisat ćemo u nastavku ove teme koja opisuje početke i razvoj hrvatske pismenosti.

(NASTAVIT ĆE SE...)

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik

Openradio banner