Izdvojen Glas - OCD ili „Stvaramo nova poznanstva“



S portalom po kojemu upravo (rekli bi Slavonci) „šoblate“ i koji je u proteklih nekoliko godina postao relevantan izvor (pomalo)drugačijih informacija,uz naš drugi, značajno mlađi,ali ne i manje važan medij - UNITAS WEB RADIO, prvi i za sada jedini neprofitni internet radio u Slavoniji, ponosni na činjenicu kako smo rasli i narasli iz organizacije civilnog društva, želja nam je postati medijska platforma koja će na jednom mjestu okupljati sve lokalne,regionalne, ali i nacionalne udruge, pružajući im prostor za prezentiranje rada i aktivnosti kojima svakodnevno značajno obogaćuju život lokalne zajednice. Jer, samo međusobnom suradnjom možemo uspijeti i osnažiti civilno društvo

Jer," a zašto ne drugačije...?"
Tekstove financira Vijeće za elektroničke medije sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost 
elektroničkih medija

Društvo naša djeca Nova Gradiška-u novo razdoblje s novom, starom predsjednicom na čelu

Jer čovjek je velik sve dok ne izgubi srce djeteta

DND  logo

Sanjajući o svijetu kreiranom prema njihovoj mjeri, čvrsto vjerujući u misao kako je čovjek velik sve dok ne izgubi srce djeteta i djelujući pod motom ljubav djeci prije svega, posljednjih 65  godina u Hrvatskoj aktivno djeluje Savez društava naša djeca, okupljajući oko zajedničke vizije i misije više od 4 tisuće volontera, ali i preko 10 tisuća onih koji će sutra voditi neko novo i bolje društvo.

Lezbijska organizacija LORI

Za društvo znanja, bez predrasuda i fobija, jer nitko ne zaslužuje živjeti u strahu samo zato što je drukčiji

Iako nas statistički ima više, iako smo, ponovno tvrdi statistika, daleko obrazovanije od muškaraca, stvarna ravnopravnost muškaraca i žena u hrvatskom društvu još uvijek ne postoji.

SAVJETNICA UDRUGA (audio)

Svakog jednog petka u „PETKOVNIKU“, od 14 sati...

 

Kažu kako nema glupih pitanja, jedino odgovori mogu biti lošiji ili bolji. One najbolje pronađite na Unitas web radiju, posebno ukoliko dijelimo svijest o značaju civilnog društva i djelovanja kroz rad udruga.

Različitosti kao bogatstvo

Razgovor s Ninom Čolović , aktivisticom AUT-a, LGBTIQ inicijative Filozofskog fakulteta

LGBTIQje krovni termin za sve identitete koje proizlaze iz spola i roda, odnosno kratica složena od riječi lezbijke, gejevi, biseksualne, transrodne, interseksualne i takozvane qustioning osobe.LGBTIQ je puno više od akronima.

Kuća ljudskih prava i PLATFORMA 112

Civilno društvo kao antiteza aposlutnoj moći i vitalan segment svakog demokratskog društva

K LJ P logo

IAKO su se formalno okupili i službeno predstavili još krajem 2009.godine pred kraj službenih pregovora Hrvatske o ulasku u Europsku uniju


, u fokus šire javnosti dospijeli su prije nekoliko dana kada su otvorenim pismom pod nazivom „Hrvatska neće biti fašistička Njemačka i Sjeverna Koreja, mandataru Tihomiru Oreškoviću, poručili da povuče nominacije Zlatka Hasanbegovića  za ministra kulture i Mije Crnoje za ministra branitelja. Samo dan uoči prosvjeda pred Markovim trgom, u razgovoru s programskim direktorom Ivanom Novoselom, predstavili su se i slušateljima Unitas web radija u emisiji „Zajedno u bogatstvu različitosti“. Oni su PLATFORMA 112

B.a.B.e., CESI, Centar za LGBT ravnopravnost, Centar za mirovne studije ,Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Kuća ljudskih prava, Pravo na grad, Srpski demokratski forum, Transparency International Hrvatska, Udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama - Sjaj, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga za samozastupanje, Zbor istraživačkih novinara, zelena akcija- svi su oni, ali i brojne druge udruge civilnog društva, njih gotovo 70-ak, članovi PLATFORME 112, jedinstvene neformalne mreže koja se niz godina bavi zaštitom ljudskih prava, demokratizacijom, izgradnjom mira, suzbijanjem korupcije i zaštitom javnih resursa, mreže koja je svoj dom pronašla ispod krova KUĆE LJUDSKIH PRAVA,koja zahtijeva drugačiju Hrvatsku, Hrvatsku u kojoj je vladavina prava stvarno uporište djelovanja pojedinaca, institucija i političke elite.Za platformu 112 javnost je službeno mogla čuti prvi puta 2011.godine, kada su, uoči posljednjih parlamentarnih izbora, na javnoj debati okupili predstavnike 7 najjačih kandidacijskih lista i postavili im pitanje gdje vide Hrvatsku kroz četiri godine. Nakon debate, spontano je nastao i svojevrsni proglas, koncipiran u 112 zahtjeva, grupiranih u pet prioritetnih područja , koji će, ukoliko se ostvare, osigurati vladavinu prava. U trenutku dok analitičari najavljuju  dolazak opasnog ekstremno desnog konzervativizma, a civilno društvo se opasno pribojava ukidanja svih građanskih sloboda, iznimno je važno upoznati s ciljevima Platforme 112.Članovi ove jedinstvene, neformalne mreže, zahtijevaju:

1. Budući da nismo podanici spremni na šutnju i trpljenje, već građani i građanke, zahtijevamo politički sustav koji će umjesto kontrole građana osigurati građansku kontrolu nad tijelima javne vlasti, uz preuzimanje političke odgovornosti dužnosnika i društvenu odgovornost medija lišenih utjecaja politike i oglašivača.

2. Zahtijevamo sustav koji osigurava stvarnu jednakopravnost svih građana pred svim institucijama vlasti vođenima vrijednostima i načelima poštenja, odgovornosti, predvidljivosti i stabilnosti. Takvom je sustavu smisao građanin/ka-pojedinac/ka, o čijim se pravima i potrebama institucije brinu na transparentan, stručan, učinkovit, efikasan i nepristran način.

3. Javni interes mora postati nit vodilja i načelo djelovanja svih nositelja javnih dužnosti te glavni kriterij za donošenje odluka. Nedvosmislene, precizne zakonske odredbe, procedure i kriteriji vezani uz raspolaganje javnim resursima jedini su jamac zaštite javnog od privatnih i posebnih interesa i korupcije.

4. Zaštita i promocija ljudskih prava, posebno prava marginaliziranih i manjinskih skupina u RH mora biti jedno od primarnih načela u kreiranjima javnih politika.Svjesni da je veći dio standarda zaštite ljudskih prava ušao u domaće zakonodavstvo kroz proces pristupanja RH Europskoj uniji, očekujemo od naredne vlasti da bude predana poštivanjima standarda zaštite ljudskih prava, bez obzira na pritisak „izvana“ ili pak slabljenje takvih pritisaka u budućnosti.

5. Kako bi naše društvo bilo uistinu okrenuto prema budućim izazovima, a ne neriješenim traumama i podjelama iz bolne prošlosti, odgovorno, promišljeno i dosljedno suočavanje s prošlošću treba biti postavljeno kao temeljni društveni proces i preduvjet za suočavanje sa svim ključnim pitanjima hrvatskog društva.

Zahtjevi sročeni u 112 točki odnose se na pet prioritetnih, međusobno povezanih, područja: područje  stabilne, odgovorne i demokratične institucije vlasti i jednak pristup pravdi,  kvaliteta demokracije, borba protiv korupcije i javni interes ,ravnopravnost i dostojanstvo svih ljudi, te na kraju, ali ne i manje važno- nasljeđe rata, suočavanje s prošlošću i izgradnja mira.Građani i građanke zahtijevaju jasne politike i hrabrost u provedbi reformi, što su na neki način pokazali i rezultati izbora. Osim toga, postaje jasno kako niti jedna od velikih stranaka ne može izbore više dobivati  isključivo na ideološkom dijeljenju glasačkog tijela. Umjesto huškanja, moraju se ponuditi jasni, mjerljivi i provedivi projekti, ali i osobe u koje se može imati barem minimum povjerenja.Osim kraja dvostranačja, rezultati izbora su pokazali i određeni odmak hrvatskog društva od radikalizma i militantne retorike.

Poruka je to kojom su se građanima i građankama Hrvatske nakon izbora obratili predstavnici nevladinih udruga okupljenih u Platformi 112, naglašavajući kako smo određeni demokratski pomak postigli, ali i kako je pred nama još jako puno posla. Upravo tim poslom, ali i podizanjem opće svijesti javnosti o značaju i vrijednostima istinskog demokratskog društva, bavi se PLATFORMA 112.

Rezultati izbora pokazali su, smatraju članovi Platforme 112, i kako snage koje zahtijevaju transformaciju političke scene, te promjenu modela upravljanja državom i javnim dobrom okretanjem ka progresivnim reformama, imaju sve veću podršku. Za očekivati je kako će time i velike stranke biti natjerane na promjenu ponašanja. Ipak, zabrinjavajuće je kako se, u posljednje vrijeme ekstremizacije društva, javlja i određeni strah zbog sve prisutnijih rigidno desno orijentiranih vladajućih svjetonazora.Baš zbog toga, snažne i brojne udruge civilnog društva kao korektiv, i više su nam nego potrebne. Na žalost,smatraju u Platformi, civilno društvo, njegov značaj, snagu i vrijednosti još uvijek u dovoljnoj mjeri nismo osvijestili, a najavljenim rezanjem sredstava namijenjenih upravo tom sektoru, ne piše nam se dobro.I, mada, s jedne strane svjedočimo sve većem broju mladih spremnih mijenjati svijet vlastitim aktivizmom, tu su i vladajuće političke elite kojima civilno društvo predstavlja smetnju i problem, jer, u njihovoj je prirodi da budu glasni, da propitkuju i traže promjenu, ali i zahtijevaju odgovore na pitanja koja vladajući imaju sklonost „gurati pod tepih“.

Vrijeme predizbornih kampanja idealan je trenutak u kojemu bi, ako nikada prije i poslije, predstavnici političkih elita trebali javno progovoriti o položaju i pravima pripadnika nacionalnih manjina.Na žalost, i ovaj smo puta u tom smislu na ispitu demokracije ozbiljno pali, svjedočeći  skupovima koji su počinjali pozdravom „Hrvatice i Hrvati“, ali i stranačkim programima u kojima su pitanja reguliranja prava nacionalnih manjina uglavnom minorna ili nepostojeća. Jesu li nacionalne manjine smetnja ili naše najveće bogatstvo, još uvijek nije dovoljno jasno definirano, jer tema je to o kojoj, nerado, raspravljaju političari. S druge strane, upravo njihov ispravan i pozitivan stav , da je prave političke volje,u određenoj bi mjeri popravio i opći stav većine  o manjinama, smatraju članovi Platforme 112.

Promoviranje multikulturalizma i multietičnosti, kao i potrebe za stvarnom integracijom pripadnika nacionalnih manjina u društvo uz kontinuirana nastojanja oko izgradnje zdravog građanskog društva-samo je dio zadataka i misije Platforme 112. Jer, iako se određene stvari u društvu pozitivno promijenile, sve relevantne studije organizacija civilnog društva upozoravaju kako je položaj pripadnika romske i srpske nacionalne manjine i dalje, duboko diskreditirajući i diskriminirajući, o čemu, u ozračje rastuće isključivosti, sve češće upozoravaju i brojne organizacije za ljudska prava, ali i prošlogodišnje Izvješće pučke pravobraniteljice. Nacionalne manjine, njihov položaj i prava definirane su Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.Sukladno načelu slobodnog opredjeljenja u pogledu izjašnavanja nacionalne pripadnosti koje je zajamčeno i Ustavom RH pripadnicima nacionalnih manjina jamči se sloboda izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti, slobodno služenje jezikom i pismom kao i kulturna autonomija. Iako se volimo nazivati demokratskim društvom, neke standarde, čini se, nikako da usvojimo. Tako i je, čini se i s primjenom Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji je u teoriji izvrstan, iako u provedbi uglavnom nedosljedan.Posebno se to odnosi na nepoštivanje odredbi o zapošljavanju i pravima na upotrebu jezika i pisma.

Iako se demokraciji više ili manje uspješno učimo već više od 20 godina, iako je boljki i neuralginih točaka još jako puno, iako smo vrlo često i kritični očekujući brže promjene, određeni se pomak, posebno kada je riječ o sve većem interesu mladih za društveno djelovanje kroz civilni sektor, ipak dogodio.Na žalost, interes sam po sebi nije dovoljan, on traži sustavnu formalnu promjenu koja bi nas dugoročno trebala naučiti aktivizmu, poput onoga kakav žive članovi Platforme 112. U tom smislu jedna od bitnijih promjena i zapravo ključ za afirmaciju aktivizma je uvođenje Građanskog odgoja u osnovne i srednje škole. S druge strane, kontinuirana i sustavna edukacija, itekako je potrebna i novinarima, posebno kada izvještavaju o nacionalnim manjinama, jer, svjesni ili ne svoje stvarne moći, upravo oni u velikoj mjeri, stvaraju sliku kakvu o nacionalnim manjinama ima i prosječan konzument medijskih sadržaja.

U nastojanju da steknu sustavniju spoznaju o govoru i diskursu tijekom izborne promidžbe, Kuća ljudskih prava i GONG su pratili  medije, želeći identificirati one koji u javnost plasiraju nekorektne, diskriminatorne i stereotipizirajuće izjave i napise. Ukupni nalazi analize pokazali su kako su takve izjave, doduše, u različitim intenzitetima, prisutne vrlo često, gotovo na dnevnoj osnovi, ali i kako su se, tijekom posljednje predizborne kampanje, u određenoj mjeri čak i zaoštrili. Iako brojne javne rasprave i sve učestalije nacionalne tribine o medijskoj pismenosti, imaju za cilj afirmirati toleranciju i međusobno uvažavanje različitosti, ali i podučiti medije na koji način pristupiti ovim temama, činjenica je kako se pitanja nacionalnih manjina još uvijeke uglavnom ignoriraju ili se o njima izvješćuje u negativnom kontekstu, predstavljajući ih kao drugačije, opasne, neracionalne, uz čestu upotrebu predrasuda, generalizacija i stereotipa, optužujući ih kako su sami krivi za svoju sudbinu. Njihovom boljem položaju u društvu čini se nisu, a niti će ( što posebno zabrinjava, a itekako je moguće sudeći već prema uvodnim izjavama predstavnika novoizabrane vlasti), doprinijeti ni aktualni izbori obzirom na sastav stranačkih lista, ali i „iskorištavanje“ predstavnika nacionalnih manjinana isključivo u svrhu političke trgovine, zbog čega je neophodno bolje regulirati njihovu političku predstavljenost, kako bi se očuvala zajamčena manjinska prava, kao i poštena, pravedna i transparentna politička zastupljenost.

Kuća ljudskih prava ispod čijeg krova stanuju i članice PLATFORME 112 osnovana umrežavanjem nekoliko vodećih Organizacija civilnog društva za zaštitu i promicanje različitih područja ljudskih prava, svojim djelovanjem i poticanjem na aktivizam, potvrđuju iz godine u godinu, kako je, itekako moguće pospješiti procese demokratizacije i vladavine prava, koji će, potom, dugoročno, rezultirati i kreiranjem  pravednijeg društva, društva koje promovira toleranciju i međusobo uvažavanje, društva u kakvom bi svi voljeli živjeti. Potvrđuju to i brojni projekti, između ostaloga „Dizanje kritičnih glasova za integritet medija“,“Trostruko A za više građanskih prava“,“Pilot program centara znanja za društveni razvoj“,“Putokazi ka slobodnim i odgovornim medijima“,“Dijalog u društvenom djelovanju-otvaranje  prostora suradnje vjerskih zajednica“.Misija je to i naše udruge, GRAĐANSKE INICIJATIVE NG BUNTOVNICI, uskoro članice Platforme 112, ali i osnovna vizija medija koji bi, prema našem mišljenju, pri edukaciji i afirmaciji teze kako je bogatstvo u različitosti trebao odigrati posebno važnu ulogu.

UNITAS WebRadio

R Winamp R WMP

R Real R Quik

AEM-logo-banner