Izdvojen Glas - OCD ili „Stvaramo nova poznanstva“

Edukacija „Kako se približiti medijima“ u organizaciji Volonterskog centra Osijek i Udruge Oppidum

Razgovor s voditeljem, Danijelom Đurovićem: „Svaka, pa i najmanja stavka u proračunu koja poboljšava ljudski život, „izmišljotina“ je nastala u nečijoj glavi, pa time i dio civilnog društva“

Kako se približiti medijima, ostvariti komunikaciju s pobuđivanjem interesa, znati, u svakom trenutku put kojim informacija prolazi , od centara moći, dakle kapitala do krajnjeg korisnika.

Kako komunicirati s javnošću u kriznim situacijama,ali i što je „information dropper“-teme su, iznimno zanmljive edukacije koju je, u okviru Šalter programa, za predstavnik organizacija civilnog drutva, organizirao osječki Volonterski centar u suradnji i domaćinstvu  požeške udruge Oppidum.Voditelj edukacije, Danijel Đurović, osječki novinar, komentator,glavni urednik i producent, stručnjak s 20-godišnjim iskustvom, ali i aktivni pripadnik i zagovornik civilnog društva, kroz iznimno zanimljivo predavanje nastojao je predstavnicima nekolicine požeških i novogradiških udruga prenijeti osobno iskustvo rada i djelovanja u prostoru civilnog društva, ali ih i podučiti kako na što kvalitetniji način surađivati i komunicirati s medijima.Sjajan nastup, višegodišnje iskustvo, kao i niz uspješnih suradnji s brojnim slavonsko-baranjskim udrugama, bile su i dobar uvod u razgovor s Danijelom Đurovićem.

Nakon 20-ak godina demokracije i nebrojnog broja osnovanih udruga, koliko je, uopće u javnosti prisutna svijest o značaju i potrebi civilnog društva, i znamo li, o tome dovoljno?I, koliko, zapravo, mediji, sve to prepoznaju?

Mislim kako značaj i vrijednosti civilnog društva još uvijek ne prepoznajemo dovoljno, pri čemu su najveći krivci mediji, koji takvim inicijativama i aktivnostima pojedinaca i grupa, dakle udruga, još uvijek ne daju dovoljan značaj.A, ljudi su to koji rade najljepši posao na svijetu i to samo zato što su tako sami odlučili, ili su, svojim habitusom, vizionari, utopisti i romantičari koji žele stvari mijenjati na bolje.Važno je i da svi osvijestimo kako je slobodno i aktivno djelovanje građana u različitim društvenim sferama, kao i njihovo samoorganiziranje u formalne i neformalne strukture , uvjetovano informiranošću , ali i razumijevanjem mogućnosti koliko uopće pojedinac može utjecati na odluke koje se tiču društvenih sfera. Na izgradnju građanskog, civilnog društva, osim toga, utječe i tradicija, a posebno dobro ili loše razvijen sustav poticaja i  financiranja akcija i djelovanja organizacija civilnog društva, kako na lokalnom, tako i na državnom, pa i međunarodnom nivou.Za postojanje, uspješno funkcioniranje, ali i  afirmiranje civilnog sektora, neophodni su mediji, jer, upravo su oni sredstvo preko kojeg se građani informiraju o događajima,ali i ključnim odlukama koje donose politički i ekonomski centri moći, a koje utječu na prostor i okruženje u kojem civilno društvo, dakle udruge i organizacije građana djeluju. Mediji su, osim toga i glavni kanal preko kojeg  organizacije  civilnog društvo široj javnosti predstavljaju svoje ideje i zahtjeve te uz pomoć javnog mnijenja utječu na odluke centara moći. Ukoliko mediji ne prepoznaju značaj inicijativa predstavnika civilnog sektora, udruge uglavnom, neće moći, na pravi način, doprijeti do javnosti, promovirajući vrijednosti građanstva i demokracije. Osim toga,sve dok priču ne prepoznaju mediji i ne počnu je uvrštavati na prve sranice svojih izdanja, civilni sektor će i dalje, uglavnom biti samozatajan.Važno je, osim toga i da svi osvijestimo kako je svaka, pa i najmanja stavka u državnom ili mjesnom općinskom proračunu koja poboljšava ljudski život,smišljena u jednoj, ili glavi grrupe građana, a sve što poboljšava život, na neki je način „izmišljotina“ civilnog društva, koja se, potom u kraće ili duže vrijem, uvuče i u ljudsko bivstvovanje.Spoznaju o tome moramo prenijeti svima kako bismo znali cijeniti civilni sektor. Upravo, stoga i ovakva edukacija koja bi predstavnike udruga trebala podučiti kako se „nametnuti“ medijima, ali i kako ih potaći da ovakve teme prepoznaju kao relevantne.

I dok će mediji, naučili smo na edukaciji, najprije procijenjivati finacijsku težinu i značaj neke vijesti, udruge se te, koje informacije imaju, ali ne i kapital.Koliko se, u tom smislu, organizacije civilnog društva znaju ili ne znaju dobro prodati, odnosno nametnuti medijima i predstaviti široj javnosti?

E, da, to je zanimljiva situacija, ona oko koje je i osmišljena ova edukacija. Situacija na terenu je šarolika. Imamo udruga koje rade fantastičan posao i u smisli civilnog sektora, ali i u smisli marketinga i uspješne komunikacije s medijima. Imamo one koje se, tek uče, ali imamo i one ( a, takvih je najviše); koje u svojim malim, lokalnim sredinama, rade vrhunski posao, samo što za to nitko ne zna. Upravo takve želimo naučiti kako pokazati vlastitu misiju i viziju svima, ali i kako medije uvjeriti da su vrijedne praćenja. Jer, samo ćemo na takav način, osim činjenice kako ćemo medijski afirmirati civilno društvo, podići i ukupnu opću razinu svijesti. Dugoročno, informacije koje će nam biti servirane kroz medije, postati će daleko relevantnije i kvalitetnije , od onih koje nam se danas plasiraju, poput, recimo sadražaja o „nakupinama bjelančevina u „Big brotheru“, i koje nam svima vrijeđaju inteligenciju.

Obzirom na poznavanje terena, kako „šljaka“ civilno društvo na području Slavonije i Baranje i gdje smo u odnosu na ostatak zemlje?

Osječko-baranjska županija i grad Osijek, u tom su, smislu, otišli najdalje, što je, ustalom, i logično jer riječ je o centru regije. Područje Požege i okolice područje je koje treba opasno zagrijati, jer, krajnje je vrijeme. Osim toga, važno je reći, imate niz kvalitetnih udruga koje rade vrhunski posao, s kojim, istovremeno, nitko izvan njihovog dvorišta nije upoznat. Aktivnosti i rad civilnog društva, u ovom dijelu Slavonije, još uvijek, čini mi se, ne zanimalju dovoljno ni medije.Zbog toga nam je civilno društvo takvo kakvo je. Nema dovoljno informacija, kao ni javne afirmacije o tome kako je rad u udrugama, dakle, rad u civilnom sektoru najbolji i najljepši posao na svijetu.Nešto je malo bolja situacija u Brodsko posavskoj županiji, ali daleko je to od doborga i od onoga što možemo i trebamo.