Izdvojen Glas - OCD ili „Stvaramo nova poznanstva“

Oni nemogu pričati-budimo njihov glas...

Upoznajmo borce za prava životinja,vegane i ljude koji mjenjaju zakone...

 

Udruga Prijatelji životinja neprofitna je nevladina udruga, osnovana 2001. godine s ciljem promoviranja zaštite i prava životinja te veganstva, kao etički, ekološki i zdravstveno prihvatljivog životnog stila.  Krajnji cilj je ukidanje specizma, odnosno bilo kojeg oblika zlostavljanja, mučenja i eksploatacije životinja od strane ljudi, uvažavanje prava životinja te postizanje biocentrizma i održivog načina življenja za opće dobro.

U dosadašnjem djelovanju Prijatelji životinja održali su stotine kampanja i akcija kojima su skrenuli pozornost na patnje životinja u prehrambenoj industriji, laboratorijima, farmama krzna, lovu i ribolovu, industriji zabave te educirali o problemu napuštanja i zlostavljanja kućnih životinja.  Prijatelji životinja su članovi organizacija EVU (European Vegetarian Union), ECEAE (European Coalition to End Animal Experiments), FFA (Fur Free Alliance), Eurogroup For Animals, IAFC (International Anti-Fur Coalition) i OIPA (International Organization for Animal Protection) te partneri međunarodne organizacije InterNICHE. Također, zastupnici su V-oznake u Hrvatskoj.

U ostvarivanju svojih ciljeva Prijatelji životinja koriste se sljedećim metodama:

-edukacijom građana

-suradnjom s javnim institucijama na nacionalnoj i lokalnoj razini

-suradnjom s organima vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini

-suradnjom sa srodnim udrugama iz inozemstva

-predlaganjem izmjena zakona i podzakonskih akata

-javnim manifestacijama (informativni štandovi, festivali, prosvjedi, povorke, javne akcije)

-predavanjima u vrtićima, osnovnim i srednjim školama te na fakultetima

radionicama

-objavom knjiga, filmova, brošura, letaka, web-stranica i drugih tiskanih i on-line izdanja

-savjetovanjem o zdravoj prehrani, načinima djelovanja za životinje i okoliš i slično

-programima povoljnijih i, ovisno o doniranim sredstvima, besplatnih kastracija 

-učlanjenje i podršku prema želji i mogućnostima

Odgovorili su nam na mnoga pitanja kako bi lakše shvatili što rade i pridružili im se....

Što se podrazumijeva pod pravima životinja?

Životinje imaju pravo na slobodu, na neiskorištavanje od strane druge vrste te na život bez boli i patnje. Čovjek oduvijek selektivno priznaje prava životinjama, i to samo određenim vrstama (specizam), koje su mu bliske ili iskoristive. Treba shvatiti da životinja, kao živo biće, ima vrijednost sama po sebi; njezina vrijednost ne ovisi o tome koliko je iskoristiva, lijepa, zabavna ili draga drugoj vrsti. Borba za prava životinja tek je na početku, ali će s vremenom neupitno dovesti do sveobuhvatne revolucije života na Zemlji.

 Koja je razlika prava i dobrobiti životinja?

Prava životinja odnose se na prava koje bi živa bića trebala imati samim svojim postojanjem, kao što su pravo na slobodu i život u svojem prirodnom okruženju. Dobrobit životinja na neki je način nužno zlo jer se odnosi na životinje kojima su već oduzeta prava te ih se iskorištava na ovaj ili onaj način. Raditi na dobrobiti životinja znači truditi se osigurati što bolje uvjete životinjama koje su, spletom povijesnih i društvenih okolnosti što ih je stvorila ljudska težnja za dominacijom, u većoj ili manjoj mjeri postale naši robovi i čiji životi sada ovise o nama, iako to nije bio njihov izbor. Naša je moralna dužnost pronaći alternative za iskorištavanje životinja. Živimo u vremenu u kojemu nema opravdanja za bilo koji vid porobljavanja i iskorištavanja drugih živih bića, a ono je ipak toliko usađeno u naše životne prakse da se životinje iskorištavaju čak i onda kad za to uopće nema objektivne potrebe (npr. iskorištavanje životinja iz zabave ili u sportu) te čak i unatoč dokazanim negativnim utjecajima na okoliš i naše zdravlje (iskorištavanje životinja zbog navike jedenja mesa, mlijeka i jaja). Naši postupci prema životinjama izravno su povezani i s našim opstankom na planetu.

Kako odrediti granicu vezanu za prava životinja?

Pitanje o granici prava životinja proizlazi iz tisućljetnog pogrešnog postupanja spram njih. Granica je prirodna i, da tako kažemo, od prirode već postavljena, a svako izobličavanje ove ideje ionako je tek ljudska konstrukcija o čovjeku kao vladaru koji se nalazi na vrhu zamišljene piramide. Životinje imaju jednaka prava na suživot, a ljudi su tek jedna od životinjskih vrsta. Svi zajedno dijelimo jedan planet koji želimo sačuvati za nadolazeće generacije. Kao i kada bismo se pitali o granici prava drugog čovjeka u odnosu na nas, jednako prirodno dolazi i odgovor vezan za granicu u odnosu na neljudske životinje: nećemo činiti ono što ne želimo da drugi čine nama. Istinski suživot znači uvažavanje drugih, što je u izravnoj suprotnosti sa sebičnim korištenjem drugih zbog vlastitih interesa.

Neki smatraju da ako životinja živi u kavezu i ne zna za ništa bolje da osjeća manju bol. Da li je to istina?

Ako se postavimo na mjesto životinje koja je rođena i cijeli život je provela u kavezu, iako je prirodno da živi slobodna, među pripadnicima svoje vrste i u okolišu za koje su njezino tijelo i psiha namijenjeni, onda je jasno da je sama ovakva pretpostavka zastrašujuća. Riječ je o samo još jednom u nizu apsurdnih opravdanja kojima čovjek nastoji ublažiti grižnju savjesti koju osjeća u većoj ili manjoj mjeri zbog ugnjetavanja životinja, a najčešće je potisnuta kao neugodna emocija. Nikakav sebični ljudski poriv ne može opravdati porobljavanje druge vrste i svođenje drugog živog bića na objekt.

"no kill skloništa"? izborili ste se za to, što to točno znači?

Zahvaljujući velikom trudu udruga za zaštitu životinja te podršci građana i poznatih osoba, nakon višegodišnje borbe, Hrvatska će napokon postati zemlja u kojoj se životinje u skloništima neće ubijati nakon 60 dana, kao do sada, nego će se udomljavati. To znači da se više neće kažnjavati žrtve, odnosno životinje koje u skloništima završavaju zbog ljudske nebrige, već će se konačno početi kažnjavati neodgovorne skrbnike koji ne mikročipiraju i koji napuštaju životinje. Također, kažnjavat će se i jedinice lokalne samouprave koje ne ispunjavaju svoje zakonske obveze, kao što su provođenje edukacije građana, osnivanje infocentra, uvođenje programa kastracije i udomljavanje.

U Hrvatskoj već postoje šest no kill skloništa koji svojim radom dokazuju da je moguće funkcionirati i na humani način, a ne da se, kao što se to čini sada, iskorištava ova mogućnost u Zakonu da bi se, uz što manje uloženog truda, „riješile“ napuštene životinje i pritom se još i pristojno zaradilo.

Stupila je na snagu odredba o zabrani uzgajanja životinja radi krzna, da li je to bilo na vašu inicijativu?

Kampanja pod nazivom „Činčile su zakon“ za zabranu uzgoja životinja radi krzna vodila je udruga Prijatelji životinja, ali su joj se pridružili mnogi drugi, od stručnjaka i javnih osoba do udruga i građana. Velika većina javnosti jasno je izrazila da je protiv uzgoja životinja radi krzna. Dobili smo golemu podršku sa svih strana Hrvatske, kao i iz inozemstva. Zato je zabrana uzgoja životinja radi krzna u našoj zemlji uspjeh svih hrvatskih građana i nešto na što Hrvatska doista može biti ponosna.

Zabrana držanja životinja na lancu? Hoće li se ta odredba uspješno provoditi?

Dakako da je provedba zakona vrlo bitna, ali početak je uvijek sama odredba u zakonu. Vjerujemo da će doći vrijeme kad će i samim građanima ideja držanja pasa na lancu biti odbojna i sramotna te će ljudima biti teško zamislivo da je takvo postupanje jednom bilo dopušteno. Držanje psa na lancu ima niz loših posljedica za fizičko, mentalno i psihičko zdravlje psa, što su već uvidjele države gdje je držanje pasa na lancu zabranjeno desetljećima. Zalažemo se za to da građani koji nemaju uvjete za psa niti ne udomljuju životinju. Pas nije stvar ni alarmni uređaj. Privezati životinju na lanac i time mu cijeli život pretvoriti u patnju nije ništa drugo nego zlostavljanje.

Kako promijeniti svijest ljudi da su psi i mačke ako i krave i svinje odnosno općenito životinje živa bića i da imaju osjećaje?

Tako nešto događa se postupno, edukacijom ljudi o pravoj prirodi životinja, o njihovim otrebama i pravima. Ljudi još donekle priznaju da pas i mačka osjećaju bol i većina ljudi osjetljiva je na patnju kućnih životinja, ali pritom rijetko tko u obzir uzima bol i patnju koje prolaze životinje u mliječnoj i mesnoj industriji. Sve životinje bol osjećaju jednako i sve jednako žele živjeti. Ako nam je gnjusna pomisao da jedemo pse i pijemo mačje mlijeko, nema razloga da jedemo svinje i pijemo kravlje mlijeko. Ljudi jedu životinje iz navike, a ne potrebe, a jednako je i s mlijekom. Čovjek je jedina vrsta koja pije mlijeko druge životinjske vrste i jedina vrsta koja pije mlijeko u odrasloj dobi.

A biljke? Osjećaju li one bol?

Biljke nemaju središnji živčani sustav pa ne osjećaju bol u smislu u kojemu ju sigurno osjećaju životinje. Ipak, to ne znači da biljke ne zaslužuju naše poštovanje. Jedan od načina na koji se može drastično smanjiti korištenje biljaka jest da se ne jedu životinje i njihove izlučevine jer se golema količina biljaka uzgaja upravo kako bi bila hrana životinjama u uzgoju. Troši se i pitka voda i drugi resursi kako bi ljudi zadovoljili želju za određenim okusima na koje su navikli.

Zalažete se za veganstvo, možete li pojasniti što to točno znači?

Promičemo veganstvo kao stil života kojim svaka osoba najviše može napraviti za životinje, okoliš i svoje zdravlje. Veganstvo je najjednostavniji, najjeftiniji i u jedno najkonkretniji način da svatko od nas sudjeluje u spašavanju svijeta i stvaranju bolje budućnosti za sve nas. Na veganstvo se gleda kao na pozitivnu revoluciju u promišljanju i postupanju jer ima mnoge prednosti za svakog pojedinca, kao i na cijelo čovječanstvo, druge životinje i zajednički nam okoliš. Zagađenje okoliša povezano je s masovnim uzgojem životinja, a mesna industrija krivac je za emisiju štetnih stakleničkih plinova u količini većoj nego što ga proizvodi cjelokupni promet. Tako se čak trećina obradive zemlje u svijetu koristi za uzgoj žitarica za uzgoj životinja, a zbog izlova riba, mora i oceani opasno se približavaju točki kolapsa. Glad u svijetu izravno je povezana s našom prehranom. Drugo, veganstvo je i uvelike zdraviji životni stil, s obzirom na to da se mnoge teške bolesti povezuju s  onzumiranjem namirnica životinjskog podrijetla. Biljna prehrana smanjuje rizik obolijevanja od raka, dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila (koji su najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj) i pretilosti te pridonosi poboljšanju zdravlja i imuniteta.

Uz sve ovo, tu je jedan drukčiji aspekt, onaj etički. O brutalnosti klanja i sakaćenja ne treba govoriti mnogo; pred time većina ljudi zatvara oči jer je teško živjeti s takvim pomislima na savjesti. No postoje mnoge činjenice za koje većina ljudi uopće i ne zna - na primjer to da se u samo jednoj klaonici ubije preko deset tisuća živih bića svaki dan. Mnogi također ne znaju da se telići odvajaju od majki krava ubrzo nakon rođenja i zatim ih se kolje kako bismo uzimali mlijeko koje je namijenjeno njima. Pitanje je i koliko ljudi zna da se masovno ubijaju muški pilići samo dan ili dva nakon rođenja jer ih smatraju beskorisnima zato što ne mogu nesti jaja. Riječ je o nezamislivim brojkama. Više od 60 milijarda životinja godišnje izloženo je patnjama i zatim smrti, a sve zbog naše neopravdane navike da jedemo meso, jaja i mliječne proizvode. Veganstvo je način života u kojemu se pronalaze kreativne alternative za sve proizvode i prakse koji uključuju iskorištavanje životinja. Iako sve što nam treba možemo naći u obilju biljne hrane, danas postoje rješenja da ne sudjelujemo u institucionaliziranom mrcvarenju životinja, a da pritom ne mijenjamo navike s obzirom na to da na tržištu postoje i brojna biljna mlijeka, kobasice, paštete, sirevi i drugi proizvodi.

Nude li meso, jaja i mlijeko nutritivne vrijednosti koje treba zamijeniti u veganskoj prehrani?

Namirnice životinjskog podrijetla ne trebaju izravne nutritivne zamjene, već sve što nam treba može se naći u biljnoj hrani. Izravne zamjene proizvode se zbog navike i okusa. Ponekad se vežemo uz neka jela i okuse, a veganske zamjene mogu pomoći da zadovoljimo i te potrebe. Pozornost treba staviti na dovoljan unos vitamina B12 zbog načina današnjeg života koji uvjetuje manjak ovoga vitamina s obzirom na to da se njegovo dobivanje radi na prirodan način te je dostupan u njime obogaćenoj hrani ili kao dodatak prehrani.

Organizirate radionice o veganskoj prehrani. Budi li se zainteresiranost o tome kod ljudi?

Organiziramo i radionice i zaista je interes za vegansku prehranu sve veći. Zanimljivo je vidjeti kako ljudi puni predrasuda što se tiče veganske prehrane postaju oduševljeni ukusnim i raznovrsnim biljnim jelima te obogaćuju svoju prehranu prelaskom na veganstvo.

Kako se skupite za prosvjede?

Sve više ljudi pokazuje interes za sudjelovanje u prosvjedima i drugim načinima javnog progovaranja. Sve je više ljudi koji se žele educirati i onda, nakon što dođu do zapanjujućih informacija, imaju želju podijeliti ih sa što većim brojem ljudi. Prosvjede i akcije organiziraju članovi naše udruge, a pozivamo sve zainteresirane građane da se pridruže na način koji žele i mogu.

Nailazite li više na negativne ili pozitivne komentare o vašem radu i djelovanju?

S obzirom na to da su mnoge ideje koje promičemo relativno nove na našim prostorima, dobivamo različite komentare. Negativni komentari nisu nas nikad obeshrabrili. Smatramo da je dobro to što izazivamo reakcije, makar one bile i neugodne. Često je baš ljutnja prvi korak na putu prema osvještavanju. Ono od čega jedino strahujemo je ravnodušnost. Ravnodušnost je znak da je naša prirodna empatija spram tuđe patnje u nama toliko zatomljena da je potreban puno teži i dulji proces kako bi se ona opet probudila.

Gdje početi i uključiti se u borbu protiv zlostavljanja životinja?

Savjetujemo da prvi korak bude edukacija. Postoje brojne vrijedne knjige i filmovi na temu prava životinja i veganstva; jedan od njih je i izvrstan, višestruko nagrađivani dokumentarni film „Zemljani“ (The Earthlings). Trebamo iznova provjeriti sve ono što mislimo da znamo o svijetu, sve ono što su nas naučili, a danas, u doba interneta, to je lakše nego ikada. Nakon što se upozna s činjenicama, djelovati se može na više načina. Može se poticati druge da učine isto, može se volontirati u nekoj od udruga te podržati njihov rad članstvom i donacijama, može se biti aktivan na internetu, organizirati javne akcije i tako dalje. Svaki pojedinac može krenuti od vlastite promjene, odnosno odabrati veganski način života i onda biti primjer, širiti  nformacije, ali da ne osuđuje druge. To je nešto što nazivamo svakodnevnim aktivizmom.

Što je sa lovom i ribolovom? Kakvo je vaše gledanje na to kao sport?

Pojednostavljeno rečeno, ribi ili srni svejedno je hoće li ju netko ubiti zbog sporta ili hrane; bol i gubitak za životinju su jednaki. Njezin je poriv da želi ostati na životu, kao i svakom drugom biću. Iako smatramo da nema opravdanja za ubijanje ribe ili srne radi hrane, ubijati ju iz čiste zabave je zaista sramotno i to nema nikakve veze s sportom.

Životinje u cirkusu?

Životinje u cirkusu otuđene su iz svojeg prirodnog okoliša, prisiljava ih se da živote provedu u kavezima u stalnom transportu od jedne lokacije do druge te ih se tjera na neprirodno ponašanje. Dresura je teško zlostavljanje životinja. Sve manje ljudi doživljava ponižene životinje koje su prisiljene izvoditi trikove kao oblik zabave te sve manje ljudi želi da njihova djeca gledaju ove nemilosrdne i okrutne predstave. Tko voli cirkus može uživati u točkama koje izvode ljudi svojom voljom i umijećem.

Životinje u zoo?

Životinje su živa bića i ne smiju biti kao predmeti izložene u galeriji. Pod izlikom edukacije, apatične životinje cijeli svoj život provode u kavezima dok posjetitelji provedu nekoliko trenutaka gledajući ih, a zatim se vraćaju svojim životima. Koliko god lijepo bio uređen, zoološki vrt je zatvor za nedužne, a njegovi zatvorenici živote provode u agoniji. Treba se pitati želimo li to doista podržavati u vrijeme visokorezolucijskih kamera i dronova.

Pomažu li zoo vrtovi u očuvanju ugroženih vrsta?

Priča o spašavanju vrsta koje bi u divljini izumrle je obmana, odnosno samo još jedno „moderno“ opravdanje za iskorištavanje životinja. Umjesto da se novac i energija ulažu u izgradnju zootvora, napore treba usmjeriti na očuvanje prirodnih staništa koje ugrožavaju ljudi.

Terapeutsko jahanje na konjima, da li je to u redu?

Ne podržavamo ni jedan oblik iskorištavanja životinja pa tako ni jahanje drugog bića. No opet, ako uzmemo u obzir stravične načine na koje se sve iskorištava konje, od mesne industrije i konjskih utrka do korištenja konja za izvlačenje drva, onda je terapijsko jahanje najmanje zlo, a i mnogi su na taj način spašeni od klaonica.

Zagovarate li kastraciju kućnih pasa i mačaka?

Zagovaramo kastraciju jer taj postupak spašava živote. To je nužno zlo kojim se sprječava daljnje razmnožavanje, a koje rezultira novim neželjenim i napuštenim životinjama, čime se krug patnje nastavlja. Osim toga, kastracija i na druge načine može pomoći životinjama koje nisu i ne mogu biti u svojem prirodnom okruženju.

Kako prijaviti zlostavljanje životinja?

Često nam se javljaju savjesni građani koji žele reagirati na slučajeve zlostavljanja ili zanemarivanja životinja kojemu su svjedočili. Savjetujemo im da iza prijave, koja će pomoći u pravovremenom i savjesnom provođenju inspekcije, ako je ikako moguće, stanu punim imenom i prezimenom jer prijava na taj način dobiva na težini. Zatim, prijavu je potrebno uputiti nadležnoj veterinarskoj inspekciji, komunalnom redarstvu, a u nekim slučajevima i policiji. Prijavu je potrebno obavezno uputiti pismenim putem. Na taj način ostavlja se pisana dokumentaciju o slučaju, na koju se kasnije moguće pozvati. Sve dodatne informacije nalaze se na www.prijatelji-zivotinja.hr.

Što ako nama netko prijeti ozljeđivanjem naših ljubimaca?

U tom slučaju savjetujemo hitnu prijavu policiji.

Ptice u kavezima i mačke na povodcu za šetanje, kako komentirate?

Smatramo da je jedno voditi životinju na povodcu ili držati ju u ograđenom dvorištu radi njezine sigurnosti, a nešto sasvim drugo je držanje riba u akvariju ili ptica u krletkama. Nehumano je držati životinje u kavezima kao ukras ili kako bi nas zabavljale. Kupovina životinja nešto je što ni u kojem slučaju ne podržavamo, a aktivno se zalažemo za udomljavanje napuštenih životinja. Svakom kupnjom životinje sudjeluje se u okrutnosti uzgoja i trgovine te ih se pretvara u doživotne zarobljenike, dok se ujedno oduzima prilika za udomljenje napuštenog psa ili mačke.

Kao vegani da li ste se bunili na ponudu u našim restoranima?

Veganska ponuda u našim ugostiteljskim objektima raste. Ima već zaista mnogo picerija, slastičarnica, kafića i restorana s veganskim jelima, no ponuda treba biti znatno veća. Mnogi ugostitelji uviđaju da vegansku hranu jedu i ljudi koji nisu vegani jer je zdrava i ukusna te prikladna za sve, kao i da mnoga klasična jela vrlo lako mogu postati veganska. U trgovinama i u restoranima treba biti što raznolikiji izbor biljne hrane, a sve javne institucije, pa tako i vrtići i škole, trebaju imati i vegansku opciju. U Hrvatskoj živi više od 160 tisuća vegetarijanaca i vegana i njihov broj svakodnevno raste, a i sve više ljudi nema predrasude prema veganskim proizvodima i jelima i rado će ih redovito konzumirati. Na www.veganopolis.net nalazi se Vege vodič koji daje jednostavan pregled ponude u Hrvatskoj, kao i Vege izazov koji prihvaća sve više građana u Hrvatskoj. Izazov je jednostavan i kroz mjesec dana veganske prehrane svaki prijavljeni sudionik dobivat će svakodnevno na e-mail korisne informacije i recepte za ukusna veganska jela. 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

UNITAS WebRadio

R Winamp R WMP

R Real R Quik

AEM-logo-banner