Gaudeamus

Misli globalno, djeluj lokalno

Ili..što je održivi razvoj?

 

Prije četrdesetak godina svijet, ili bar onaj njegov ,tada, najrazvijeniji dio, uvidio je  kako je nemoguće imati zdravo društvo i kvalitetno gospodarstvo u okruženju s toliko siromaštva i  narušavanja okoliša. Gospodarski razvoj nije mogao biti zaustavljen, no valjalo mu je promijeniti smjer,  kako bi postao manje poguban po okoliš i društveni razvoj. Pretvaranje tih spoznaja u djelo označilo je prijelaz na održive oblike razvoja, koncept i  način života koji predstavlja izazov današnjem dobu.

Kako se i mi volimo zvati dijelom svijeta, čak štoviše, izgrađenim građanskim i demokratskim društvom, iako smo tome, ako ćemo iskreno, tek koračić bliže nego li smo prije 25 godina krrenuli, red je o održivom razvoju nešto i naučiti. Osim toga, zanima li vas tema još i više, a manje volite čitati, nudimo i radijsku varijantu. Pa, hajmo…

Održivi razvoj je proces uz kojeg idu brojne definicije. Ipak, najpoznatija, ali i najčešće korištena, ona, je UN-ova, iz sada već davne 1987. godine koja kaže kako je  održivi razvoj „razvoj kojim se zadovoljavaju potrebe današnjih naraštaja a da se pritom ne ugrožava mogućnost budućih u zadovoljavanju njihovih potreba“. To znači da pri odlučivanju i provođenju aktivnosti kojima svaka organizacija stvara vrijednost treba sustavno u obzir uzimati ekonomske i društvene činitelje, kao i činitelje vezane za zaštitu okoliša. Znajući kako je riječ o procesu kojeg iznimno bitnim smatraju sva visoko razvijena demokratska društva, želeći jačati vlastite kompetencije za izgradnju upravo takvog društva, učeći se važnosti zaštite okoliša, kao i odgovornosti pojedinca za lokalno i globalno, učimo se održivom razvoju

Osim toga, riječ je o, posljednjih godina, sve aktualnijoj temi, temi koja se sve češće spominje u različitim sferama javnog života, ali i temi i konceptu kojeg slabo ili gotovo ni malo ne razumijemo. Prije nego li usvojimo ili uopće shvatimo definiciju, važno je osvijestiti slijedeće- Održivi razvoj, prije svega, zahtijeva novi i drugačiji način promišljanja, onaj koji će temelje imati na dogovorenim vrijednostima demokratskog društva, ali i onaj o kojem će odlučivati informirani i educirani dionici.  Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti.Riječ je o konceptu koji se oslanja na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih generacija trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša.

I dok stručnjaci, govoreći i razumijevajući koncept održivog razvoja govore o njegovoj okolišnoj, društvenoj i ekonomskoj dimenziji, svi mi ostali prepoznajemo tek i uglavnom ovu prvu, vezanu uz zaštitu okoliša. Ipak, valja znati kako je promišljajući o održivom razvoju, važno u obzir uzeti sve tri njegove dimenzije, ali i među njima uspostaviti neophodnu ravnotežu.

Kada govorimo o neophodnosti uspostave ravnoteže između okolišne, društvene i ekonomske dimenzije održivog razvoja, tome bi, prije svega, trebale doprinijeti nebrojeni operativni planovi i strategije donešene posljednjih 20-ak godina. Na žalost, i kada je riječ o održivom razvoju, čini se kako smo još uvijek tamo gdje smo i s ostalim vrijednostima bitnima za istinsko građansko i demokratsko društvo. Na početku. Ipak, neke se stvari, iako puževim korakom, ipak mijenjaju, čemu u prilog govori i činjenica postojanja prvog nacionalnog konzorcija društvenih poduzeća, što je, do nedavno, bio aposlutno nepoznat oblik poduzeća. Jer, valja podsjetiti kako održivi razvoj nije tek briga za okoliš i zelena svijest, nego i ekonomija, zbog čega je upravo ta njegova dimenzija znatno jača od druge dvije.Ipak, ima jedna razlika. U slučaju održivog razvoja, riječ je o takozvanoj „dobroj ekonomiji“.

Koncept održivog razvoja podrazumijeva proces prema postizanju ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva kako bi se osiguralo «zadovoljavanje potreba sadašnje generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe». Od 1987. godine kada je na ovaj način definiran u Izvještaju Svjetske komisije za okoliš i razvoj, do današnjeg dana, održivi razvoj je postao jedan od ključnih elementata u formuliranju i provođenju razvojnih politika u svijetu. Operacionalizacija koncepta i njegova primjena u praksi rezultat su kako teorijskih tako i političkih težnji usmjerenih k osiguravanju dugoročnog razvoja ljudskog društva i očuvanju okoliša. S tako postavljenim ciljem, zaštita okoliša postaje znatno šira od tradicionalnog gledanja, prema kojem se dominantno bavila zaštitom ljudskog zdravlja i očuvanjem cjelovitosti ekoloških sustava.

U konceptu održivog razvoja danas ishodište nalaze svi moderni gospodarski i društveni trendovi jer su štete okolišu- štete sveukupnom društvu, i obrnuto, djelovanje u zaštiti okoliša donosi korist u obliku gospodarskog rasta, zapošljavanja i konkurentnosti. Osim toga, upravo je okolina ta koja nam svakodnevno šalje impulse koji inspiriraju, potiču na razmišljanje, ali i traženje odgovora, novih modela,novih praksi. Najjači impulsi koji inspiriraju i motiviraju uvijek su društvene nepravde-ekonomska nejednakost, ali i ona spolna, i ona nacionalna, pa i klasna diskriminacija  Zbog svega toga, smatraju stručnjaci za održivi razvoj, globalno gospodarstvo mora odgovarati ljudskim potrebama i opravdanim htijenjima, ali razvoj treba smjestiti u ekološke granice planeta. Želimo li uhvatiti korak s ostatkom svijeta i modernim trendovima, ali i postati istinsko građansko, demokratsko društvo, važno je, između ostalog, upoznati koncept i principe, postojeće i nove modele održivog razvoja u Hrvatskoj i svijetu. Razumjeti njegove okolišnu, društvenu i ekonomsku dimenziju, ali i njihovu međusobnu ovisnost. Jer, samo je tako moguće i uspjeti. Ali i osvijestiti kako se uspjeh ne smije mjeriti samo brojem pokrenutih poduzeća,  razvijenih proizvoda stavljenih na tržište, ekonomskim i financijskim pokazateljima. Uspjeh uvijek treba mjeriti kroz pozitivni društveni utjecaj pojedinca ili organizacije,  dugoročnom pozitivnom promjenom u društvu koja je kroz učinkovit i održiv model odgovorila na problem ili potrebu. 

Facebook

 

AEM-logo-banner