Gaudeamus

Dijete koje čita postaje čovjek koji misli

Ili…kako otkriti najljepšu i najkorisniju životnu avanturu?

Jeste li znali da s aktivnostima čitanja treba početi od djetetove najranije dobi? Jer, litajući na glas djetetu od rođenja, izgrađujete poseban osjećaJ povezanosti i bliskosti s njim,potičete njegov razvoj govora,mašte, pamćenja i kreativnosti,ali mu i pomažete da zavoli knjige. A, dijete koje čita, postaje čovjek koji misli. Stoga ćemo danas čitati.

Ali i promicati značaj čarobnog putovanja kroz knjige. Kako bi istaknuli dobrobiti čitanja, ali i potakli roditelje i druge odrasle osobe da s čitanjem naglas djetetu počnu već od njegova rođenja, 2013. godine pokrenuta je prva je nacionalna kampanja za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja pod nazivom "Čitaj mi!". Cilj kampanje je promicanje vrijednosti i značaja knjige, cjeloživotnog učenja, ali i čitanja kao aktivnosti koja uključuje cijelu obitelj – roditelje, bake i djedove, braću i sestre, prijatelje. Čitanje je, osim toga, izuzetno važno za razvoj kognitivnih sposobnosti djece, a osobama koje su uključene u glasno čitanje , osigurava čvrstu vezu s djetetom.Djeci bi, kažu stručnjaci, trebalo čitati naglas od rođenja kako bi ona mogla povezati čitanje i knjige s ugodnim osjećajima, čuti zvukove, rime i riječi, kako bi mogla koristiti osjetila sluha, vida i opipa, stvarati zvukove, ali i počela razumijevati da slike prikazuju određene predmete iz njihove okoline. Glasno čitanje stavlja knjige u središte pažnje te ih predstavlja kao izvore ugodnog, vrijednog i uzbudljivog iskustva.

Djeca, koja od najranije dobi nauče vrijednost knjiga, najčešće postanu vrsni samostalni čitatelji.Glasno čitanje, osim toga, pomaže djeci povezati ono što vide, čuju i pročitaju, proširuje njihov vokabular i opće znanje, omogućujući roditeljima, bakama i djedovima, braći i sestrama, učiteljima, da budu čitateljski uzori djeci. Na taj se način njihova ljubav prema knjizi lako prenosi na djecu.Glasno čitanje omogućuje djeci upoznavanje s književnim jezikom koji se znatno razlikuje od svakodnevnog govora, ili jezika koji se čuje na televiziji, pročita u novinama ili čuje u filmovima. Na taj način djeca bolje razumiju složene rečenične strukture.Čitanje, uz sve to,omogućuje djeci maštanje ,ali i stvara posebnu vezu između djeteta i odraslog koji mu čita .  Prva knjiga s kojom se dijete najčešće susreće je slikovnica.Slikovnica je čarolija kroz koju dijete uči o svijetu, koja ga odgaja i pomaže mu savladati poteškoće s kojima se susreće. Ona mu pruža osnovne spoznaje o svijetu koji ga okružuje , ali i omogućuje razvoj mišljenja i podupire razvoj njegova govora.

Slikovnica, osim toga, dokazano je, kod djeteta razvija književno-umjetnički ukus,, djeluje na njegove osjećaje, utječe na njegov stav i zanimanje za knjigu,ali i pomaže djetetu u rješavanju problemskih situacija. Gotovo da i nema mame koja nije pokušala čitati ili uz pričanje priče nastojala uspavati svoje malo zlato. Nekada je ta aktivnost uspješna i dočekana s oduševljenjem, a nekada baš i ne.Ali, i za takve situacije postoje rješenja, ali i mali trikovi koji će, nakon početnog otpora, vrlo brzo knjige pretvoriti u pravu avanturu.

S djetetovim odrastanjem i sazrijevanjem mijenja se i potreba za slikovnicom .. Tako mlađem djetetu trebaju slikovnice bez teksta ili s vrlo malo teksta, a s više slika jer mu slike omogućuju učenje, uspoređivanje i povezivanje s onime što vidi u svojoj okolini.Nadalje, s djetetovim odrastanjem dolazi do promjena u važnosti teksta, pa su tako što je dijete starije, potrebne i slikovnice s više teksta i manje slika. Maloj djeci, osim toga, moglo bi biti zanimljivo da , možda, sama odaberu knjigu koja će im se čitati jer će se na taj način osjećati uključenima. Stoga, prošetjatee prvom prilikom zajedno do knjižnice i čitav doživlja pretvorite u malu avanturu. Isto tako, poželjno je stalno iz početka čitati djetetove omiljene knjige jer to doprinosi učenju jezičnih struktura, načinima funkcioniranja priče ali i poboljšava pamćenje.Ukoliko pak sami niste sigurni s kakvom je knjigom najbolje početi, sve je više pedijatrijskih ordinacija uključenih u Unicefov projekt u kojima roditelje prilikom posjeta očekuje najadekvatnija slikovnica. A, upravo je to cilj akcije, ali i još jedan od načina kako promovirat značaj knjige i čitanja.

Ukoliko pored svega još uvijek niste sigurni kako i na koji se način upusti s djetetom u zajedničku avanturu čitanja, evo nekoliko ideja i dobrih savjeta Unicefovih stručnjaka-Uzmite dijete u krilo i to tako da ono može gledati slikovnicu.Igrajte se riječima, stvarajte rime, pjevajte, uključite ime djeteta u priču .Dijete će htjeti dirati, hvatati, okusiti slikovnicu jer tako uči i upoznaje svijet oko sebe, stoga mu, umjesto da prekinete s čitanjem, dajte omiljenu igračku koju će držati dok zajedno čitate.Ne zamarajte se brojem pročitanih stranica. Nekada ćete pročitati jednu, nekada  dvije .. S vremenom će taj broj rasti.Neka dijete slobodno i samostalno okreće stranice. Možda će mu, u početku  knjiga biti puno zanimljivija od čitanja. Obavezno pokazujte ono o čemu govorite, opisujte što se događa na slikama, ali i uključite.dijete u priču. Postavljajte pitanja i Zadržite se na stranici koliko god je to potrebno i dok god dijete za to pokazuje interes. Jer, naučiti ga da zavoli knjige i čitanje, najvažnija je lekcija koju mu možete prenijeti. Osim toga, sjajna je to prilika i za razvijanje međusobne emocionalne povezanosti i bliskosti, ali i način kako pronaći zajedničke zanimljive teme za razgvor. Stoga, ukoliko to još niste, od danas obavezno to počnite činiti i čitanje pretvorite u vaš zajednički mali ritual.

Čitanje,kao ni pisanje, nije nešto s čime se rađamo, već vještina koju trebamo usvojiti.Bili u konačnici rani predškolski ili kasni školski čitači, teren se mora pripremiti usvajanjem tzv. predčitalačkih vještina. To se događa mnogo prije sustavnog podučavanja čitanja - doslovce od prvog dana djetetova života. Zašto je posebno važno čitati djeci, i učiti ih da i sami postanu čitači? Svi smo to već čuli bezbroj puta: čitanje obogaćuje maštu i vokabular, jača koncentraciju i intelekt, otvara vidike i širi spoznaje, povoljno utječe na psihološki i emotivni razvoj. I koliko god sve to bilo znanstveno utemeljeno,riječ je tek o dodanoj vrijednosti..A, ono što je, puno, puno ozbiljnije i zapravo imperativ je slijedeće- dijete vam neće biti zdravo ne budete li mu čitali. I koliko god radikalno zvučalo, itekako je dokazano, jer, sva istraživanja potvrđuju da je čitanje djetetu od veoma rane dobi jednako važno za razvoj koliko i zadovoljavanje primarnih potreba: za hranom, sigurnošću, igrom, odmorom, ljubavlju.

Facebook

 

AEM-logo-banner