Gaudeamus

Uz Svjetski dan romskog jezika

Jezik je hranitelj naroda. Njegova esencija, njegova prošlost, sadašnjost i budućnost. Na jeziku materinjem sanjamo, zbog jezika jesmo.Jezik danas slave Romi diljem svijeta, obilježavajući dan koji je svijet priznao upravo na inicijativu Roma iz Hrvatske

Iako još uvijek nije do kraja i potpuno poznato, porijeklo njihovog imena najvjerojatnije dolazi iz indijskog plemena Čangar, gdje im je, opet najvjerojatnije i prapostojbina.

Tradicionalno nomadski narod, bez zemlje, vlastite države i političke organizacije, u 13.je stoljeću iz Azije, podijeljen u tri glavne etničke zajednice-Gitani, Kalderaši i Manuši, krenuo put cijelog svijeta gdje ih je danas, procjenjuje se, više od 15 milijuna, od čega gotovo trećina u Europi. Govore romani čib, jezik koji je jedini europski predstavnik indoarijske grupe indoeropksih jezika,  bez prihvaćenog pravopisa, ujedinjene gramatike, bez standardada, s više od 10-ak različith dijalekta,

I dok su kod Njemaca cigojneri, kod Talijana cingari, za španjolce  gitanosi, u Dalmaciji Jeđupi, za osmanlijske osvajače -faraonov narod,sami sebe će nazvati Romima, Manušima, što na romani čibu znači jednostavno čovjek.Jedinstveni po mnogo čemu, narod su bez tradicije o državi, pa tako i bez nacionalizma i osvajačkih ratova, međusobno veoma složni.Iako i danas, uglavnom vjeruju u magiju, prihvaćaju religiju zemlje u kojoj žive. Karakteristični po jeziku, stilu života, elegičnoj i strastvenoj glazbi, u svim se dijelovima svijeta suočavaju s istim problemima i bore s istim, duboko ukorijenjenim stereotipima zbog čega su vjerojatno jedna od najdiskriminiranijih etničkih skupina. Osmog travnja diljem svijeta obilježavaju trenutak u kojem su izabrali vlastitu zastavu i himnu, ali i progovorili jezikom, koji  je prije 7 godina, zahvaljujući upravo pripadnicima naroda koji žive u Hrvatskoj, po prvi puta u povijesti, službeno dobio i vlastiti svjetski dan, 5.studenoga.Oni su Romi, i osim što svojom različitošću obogaćuju i naše društvo, specifični su jezikom, leksikom, gramatikom i rječnikom. A kako je današnji dan sav u znaku jezika, tog hranitelja naroda i njegovog identiteta, progovorit ćemo romski.

Romski jezik odnosno romani čiba jedini je europski predstavnik indoarijske grane indoerupskih jezika, i kao takav europski srodnik sa sanskrtom. Riječ je o jeziku kojim govori više od 4 milijuna govornika samo na prostoru Europe.Na žalost,kako su svi Romi dvojezični,njihov materinji jezik se brzo gubi. Iako je riječ o jeziku s iznimno bogatom književnošću, bez opće prihvaćenog pravopisa i ujedinjene gramatike, još uvijek je nemoguće kreirati jezični standard, Osim toga, glavni faktor koji se protivi prihvaćanju standarda je i iznimno niski nivo poznavanja čitanja i pisanja kod Roma, što su odlučili promijeniti hrvatski Romi. Naime, na inicijativu Udruge za promicanje obrazovanja Roma u Hrvatskoj, Kali Sara, 5.studenoga 2009.godine, na dan kada je godinu dana ranije objavljen prvi Romsko hrvatski i hrvatsko romski rječnik autora Veljka Kajtazija, proglašen je Svjetskim danom romskog jezika.Već godinu dana poslije, na zagrebačkom filozofskom fakultetu otvorena su i dva izborna predmeta-romski jezik te književnost i kultura Roma,a u dugoročnom je planu i pokretanje studija kao i europskog centra za romske studije. Riječ je o pionirskom leksikografskom djelu s više od 10 tisuća leksema ,najčešćih frazema, naziva ustanova i udruga, te  uvodu u gramatiku . Prepoznala je to i struka, svjesna specifičnosti romskog jezika

Romski se jezik  na različite načine priznaje kao jezik manjine na Kosovu ,Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Finskoj i Austriji. Kako ga čini više desetaka dijalekata, rad na riječniku bio je iznimno zahtjevan, zbog čega će njegova građa biti uključena i u romsko srednjoeuropski rječnik koji je u planu. Osim toga, jedinstveni riječnik je i prilika da Romi iz cijele Europe, pa tako i Hrvatske, osvijeste činjenicu kako su poznavanje vlastitog jezika i kulture,  kao i jezika zemlje u kojoj žive, ključni za bolji život i integraciju.

Prilikom proglašavanjem Svjetskog dana romskog jezika, na inicijativu Roma iz Hrvatske, potpisana je i povelja kojom je pozvana cijelokupna svjetska javnost na popularizaciju romskog jezika,očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta, obrazovanje i opismenjavanje Roma, kao i na daljnje napore u izjednačavanju romskog jezika s ostalim jezicima manjina , jer riječ je o jeziku koji ispunjava sve uvjete modernog europskog  jezika, ali i načina izražavanja tradicije i kulture romskog naroda.Osim toga, vrijediš onoliko jezika koliko govoriš, pa, zašto i romski ne bi bio jedan od jezika za čije bi učenje pokazao interes i veći broj građana, a romsko hrvatski rječnik knjiga veijedna i značajna kao i svaka druga.

Iako je poznavanje jezika većine, preduvjet uspješne društvene integracije, materinji jezik nikako ne smije biti zaboravljen, smatraju i članovi romske udruge Kali Sara, na čiju je inicijativu 5.studenoga proglašen Svjetskim danom romskog jezika.

Uz činjenicu kako su Hrvatski Romi najzaslužniji za proglašenje Svjetskog dana romskog jezika, Hrvatska je, u okviru nacionalne strategije za uključivanje Roma, ali i slijedeći preporuke Europske unije, prilično puno toga napravila u afirmaciji romskog jezika i kulture. Zbog čega bi trebala biti i prva koja će romski jezik i službeno proglasiti jezikom  manjine.

Na žalost i pored činjenice kako su za romsko hrvatski rječnik zaslužni Romi čija je domovina Hrvatska i koji uglavnom, uz bajaški,kao varijantom rumunjskog jezika, govore jezikom romani čiba, dakle jezikom koji je proglašen i službenim romskim jezikom, Romi u Hrvatskoj još uvijek nemaju priliku  za obrazovanje na materinjskom jeziku . Jer, osim izbornih kolegija na zagrebačkom Filozofskom faultetu, oko mogućnosti učenja romskog u osnovnoškolskom obrazovanju prisutne su brojne zapreke i nedorečenosti, jer jezik je to kojeg država priznaje isključivo na formalnoj razini, obzirom na nepostojanje nastavnih programa , udžbenika, ali i predavača. U određenim je područjima situacija u Hrvatskoj, koliko god nije idealna, čak puno bolja nego u ostatku Europe. Upravo je stoga kolegij zagrebačkog filozofskog fakulteta, dobar primjer i za ostale zemlje Europe, koje unatoč načelnom deklarativnom stavu koji afirmira multikultiralnost starog kontinenta i unije, kao i službeno proglašenom dekadom Roma, pripadnike ovog naroda. Prilika je to za edukaciju, ali i razbijanje duboko ukorijenjenih stereotipa , koje će dugoročno, uz dva, postojeća, izborna kolegija, u možda promijeniti i zasebni stručni studij koji je u planu.Ipak potrebno je još puno posla. Jer, mada je po uvođenju, kolegij romskog jezika i kulture postao hit među studentima svih profila, i dalje zabrinjava činjenica da je u prošloj akademskoj godini u Hrvatskoj, općenito, studiralo tek 28 studenatat koji se izjašnjavaju kao Romi. Iako je stvarni broj možda  i veći, zbog snažne diskriminacije u društvu, većina njih se ne želi javno deklarirati kao Romi. Iako studij romskog jezika nije vezan isključivo za pripadnike romske zajednice. Njegovo postojanje, smatra i Veljko Kajtazi može utjecati na percpciju kulture. Osim toga ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da se romski identitet gubi, kao uostalom i svaki identitet ukoliko pripadnici određene manjine ne smiju slobodno iskazati vlastitu pripadnost. Važno je i među većinskim narodom osvijestiti kako je romska kultura bitno starija od hrvatske i kako ju je neophodno potrebno učiniti dostupnom i prisutnom, ali i afirmirati tezu kako je bogatstvo u različitosti.

Romi su najveća etnička manjina u Europi, ali i manjina čiji su pripadnici i dalje, diljem svijeta, žrtve predrasuda i društvene isključenosti. Romi kradu djecu-govore tako i dan danas majke zločestih klinaca,  učeći nas kako je riječ o neurednom narodu, s gotovo nikakvim higijenskim navikama, sklonom stvaranju problema, lopovluku i sitnim prevarama.To su samo neki od duboko ukorijenjenih stereotipa koji Rome prate diljem Europe, i koje, vrlo često kroz filmove i umjetnost perpetuiraju i sami mediji.Promislite o tome danas, kada nomadski narod smješten na svim paralelama i meridijanima obilježava dan vlastitog jezika, sanajajući o istim prilikama, ali i boljoj integraciji za koju se tako važno zalaže Europa, bombastično predstavljajući nacionalne strategije o manjini koje bi se, na žalost, vrlo često uglavnom elegantno riješile. A, onda se sjetite i kako je riječ o narodu s jedinstvenom životnom filozofijom od koje bi mnogi od nas imali štošta za naučiti. Jer, sve je nekako lakše uz glazbu, hrpu, zadovoljne iako prljave djece , pronalaženje smisla u sitnicama i malim radostima. Uostalom, narod je to koji ne poznaje nacionalizam i koncept osvajačkih ratova, narod koji se, unatoč čuvanju vlastite tradicije, uglavnom trudi prihvatiti i tradiciju zemlje koju zove svojom, narod čiji naziv, ne slučajno, na jeziku romani čiba , znači čovjek. I tko je onda od nas bliži istinskoj tajni života?  

Facebook