Nešto jednostavno

Demokracija-mit ili?

Potaknut izborima u Tiringiju.

Njemačkoj pokrajini s preko 2 milijuna stanovnika, gdje je došlo do koaliranja liberalne FDP s ekstremno desnim(u krugovima Njemačke nazivani zaista i nacističkom strankom) AFD-om radi fotelje ministra-predsjednika u ovoj zelenoj pokrajini. Zelenoj na više od jednog načina. Potaknut i samim izborima u Republici Hrvatskoj, odlučio sam detaljnije pogledati nedavno objavljen „The Economist“-ov lndeks demokracije.

Ovaj indeks najuglednijeg tiska na području ekonomije jedan je od najboljih pokazatelja stupnja demokracije na svjetskoj razini. Za procjenu stupnja demokracije uzima se 5 mjera: izborni proces i pluralizam, funkcioniranje vlade, politička participacija, demokratska politička kultura te građanske slobode. Rezultati se kreću od 0( najgori rezultat) do 10( najbolji rezultat).


(Demokracija-„politička ideja o vladavini u kojoj sudjeluju svi članovi zajednice (narod), izravnim odlučivanjem ili posredno putem izabranih predstavnika. Demokracija je politički poredak u kojem vlada većina, uz osiguranje prava manjine, te individualnih prava svakoga građanina i time je protivna onim oblicima vladavine u kojima narod nema vrhovnu vlast, nego njime upravlja neki pojedinac ili skupina (monarhija, tiranija, despocija, aristokracija, oligarhija.“) (Enciklopedija.hr Preuzeto 5.2.2020. s https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14516)


Pa krenimo od najboljih demokracija svijeta, a to su Norveška, Island, Švedska, Novi Zeland i Finska. Skandinavija kao regija uvjerljivo odnosi pobjedu kao najdemokratičnije područja svijeta(Danska kao 5. skandinavska zemlja zauzima 7. mjesto na ljestvici, ispred nje se nalazi Irska), a rezultati demokracije su u prosjeku 9,46. Norveška na vrhu s 9,87 te Danska kao najnedemokratičnija skandinavska zemlja s 9,22 indeksom. Zanimljiv primjer je Irska koja u proteklih 7 godina bilježi visok rast, sa 8,56 na 9,24.

Ostatak zemalja potpune demokracije, koju čine države s indeksom 8,03 ili više, su standardni školski primjeri na koje se trebaju svi ugledati i kako to već biva kad se želi ukazati na lošu demokraciju u matičnoj zemlji Njemačke, Nizozemske, Kanade. Međutim tu postoje i tri iznimke, manje tradicionalne(barem u jugoistočnim krugovima Europe) su Mauricijus, Kostarika i Čile.

Kostarika je zapravo tradicionalna demokracija uz sve prisutnije probleme morala i samog izbornog procesa s kupovinom glasova, no stavimo to sa strane budući da, koliko sam upoznat s unutarnjom i vanjskom politikom Kostarike, nemaju prevelikih drugih problema vezanih uz demokraciju te da unatoč percipiranom problemu na proteklim izborima(koji su i parlamentarni i predsjednički) nije se nazirao sigurni pobjednik.

Anomalija na ovoj listi je Čile. Zemlja uvelike pogođena prosvjedima i nehumanom tretmanu prema samim prosvjednicima koji pokazuju svoje nezadovoljstvo predsjednikom Penarom. Štoviše, indeks se povećava na godišnjoj razini proteklih godina, ali ljudi jednostavno nisu zadovoljni polu životima i klijentelizmu i privatizaciji koja ekonomski osnažuje državu, ali potlačuje njezine stanovnike i ne postavlja pitanje: Što je država bez stanovnika?

Na dnu su Sjeverna Koreja i mnoštvo zemalja Bliskog istoka. Žalosno je vidjeti kako stanovnici 29 zemalja žive u izrazito autoritarnim režimima, polovica svijeta je pogođena autoritarnim režimima. I još je žalosnije koliko je to postalo normalno. Podrazumijeva se da ljudi u Sjevernoj Koreji žive pod strašnom represijom i palicom cijele svoje živote jer su imali tu nesreću biti rođeni desetak kilometara sjevernije od te 38. paralele koja je nanijela više boli i patnje nego bilo koji drugi izmišljeni pojam čovjeku potreban da se ograniči u kalup, iz ideologiju.

Hrvatska se nalazi na 59. mjestu s indeksom 6,57, između Lesota i Perua. Demokracija naravno slabi, zadnjih 7 godina bez iznimke slabi. U odnosu na susjedne zemlje je taj rezultat u redu, Srbija je na 66. mjestu, Makedonija na 77., Crna Gora na 84., a Bosna i Hercegovina na zabrinjavajućem 103. mjestu. Regiju povezanu na ovaj ili onaj način predvodi Slovenija s 7,50 rezultatom. Inače kategorija u kojoj je smještena Hrvatska se naziva „flawed democracies“ ili u slobodnom prijevodu demokracije s greškom. Nimalo ohrabrujuć rezultat i uvjeren sam kako taj podatak ima veze s dijelom pluralizma, funkcioniranja vlade i demokratske političke kulture gdje je apsolutno velik zaostatak u odnosu na razvijene zapadne demokracije, ali dobro dok funkcionira dio izbora i legitmnosti te legalnosti izbornog procesa, nemamo se pravo kao pojedinci žaliti jer svatko bira svoje interese.

Za kraj bih izdvojio primjer Libije koja bilježi ogroman porast 2012. godine na 5,15, a danas se nalazi na 156. mjestu i indeksu 2,02. I da, kolijevka demokracija SAD također bilježi pad te je danas, 2020. godine stigla na 25. mjesto naj demokracija svijeta.

AEM logo glavom


Democracy  in retreat, according to the latest edition of the Democracy Index from our sister company, The Economist Intelligence Unit (EIU). This annual survey, which rates the state of democracy across 167 countries based on five measures—electoral process and pluralism, the functioning of government, political participation, democratic political culture and civil liberties—finds that democracy has been eroded around the world in the past year. The global score of 5.44 out of ten is the lowest recorded since the index began in 2006. Just 22 countries, home to 430m people, were deemed “full democracies” by the EIU. More than a third of the world’s population, meanwhile, still live under authoritarian rule

Izvor: economist.com