5. „Let s Gavranom“ nastavljen Međunarodnim okruglim stolom

Prethodila mu je lutkraska predstava „Mudra sova i lukava lisica“ na tekst Mire Gavrana i u režiji Jakova Gavrana, a najmlađe naše sugrađane do suza su nasmijali, ali i poučili glumci Luka Bjelica i Davor Kovač. Glazbu potpisuje Hana Huljić, a dramaturgiju Hrvoje Seršić.

-Kada za kazalište odgajamo od mali nogu, ne moramo se bojati da nećemo imati publike i onih koji vole ovu umjetnost-rekao nam je kratko uz osmijeh Miro Gavran, koji je i sam uživao kako u predstavi, tako i u mnoštvu iskrenih dječjih komentara i razgovora tijekm predstave. A tomu je tako bilo jer su se djeca toliko uživjela u radnju i zapravo bila „treći“ glumac.

 

„Miro Gavran u prozi i kazalištu 2015.-2019.“

Bila je tema ovogodišnjeg Međunarodnog okruglog stolao držanoga 28. studenoga, drugoga dana  5. „Leta s Gavranom“.

Okupljene su u ime organizatora Pučkog otvorenog učilišta „Matija Antun Relković“ i Gradske knjižnice Nova Gradiška pozdravile ravnateljice ustanova, prof. Danijela Juranović i prof. Biljana Dakić.

-Velika nam je čast što ste svi danas s nama, iz ustanova kulture, profesorice koje su potakle ovu manifestaciju. Sretni smo s njom jer vidimo koliko Miru ljudi vole, doista nam je čast što imamo privilegiju družiti se s njim, s njegovom obitelji, uživati u njegovim djelima- rekla je, među ostalim prof. Dakić.

Zahvalila je svima koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi i ovogodišnjeg „Leta s Gavranom“ te podsjetila na Zbornik prvoga Međunarodnoga okruglog stola o Miri Gavranu kojega je urednica književnica Julijana Matanović.

Predstavila je ukratko i moderatoricu ovogodišnjeg Međunarodnog okruglog stola Andreu Divić, urednicu portala Cro-kultura, rođenu Novogradiščanku, koja je odrastala uz Gradsku knjižnicu NG, ali i djela Mire Gavrana.

U Uvodu teme Andrea Divić je, među ostalim, upoznala što se događalo od prvog „Leta s Gavranom“ do danas:“ Miro Gavran poznat je kao svestran pisac i dramatičar, kojega rado čitaju sve generacije pa se tako proteklih godina u njegovu stvaralaštvu moglo pronaći ponešto za svakoga. Nekoliko je noviteta, primjerice roman za djecu i mlade „Ljeto za pamćenje“, roman koji će vas odvesti na Mali Lošinj  u obiteljsku avanturu isprepletenu ponekom tajnom, ljubavlju i zanimljivim okolnostima. 

Svjetlo dana ugledao je i roman „Nekoliko ptica i jedno nebo“ u kojemu nanovo oživljava  fra Didaka Buntića, koji je spasio tisuće hercegovačke djece od gladi poslavši ih vlakovima u Slavoniju i Srijem.

Ove godine svjetlo dana je ugledalo i drugo izdanje knjige „ Priče o samoći“. Nova izdanja doživjele su i priče iz zbrike „Mali neobični ljudi,  Judita, Kako smo lomili noge, Poncije Pilat i Zaboravljeni sin, a nerijetko se radi o dvoznamenkastim brojevima izdanja što svjedoči o tomu koliko je Gavran rado čitan. 

Premijere kazališnih predstava broje se u stotinama, publika u milijunima diljem svijeta. Ono što je najnovije u Gavranovom opusu  su dva mjuzikla: Pacijent i Byron.

Mjuzikl „Pacijent“ nastao je u suradnji s bračnim parom Huljić i koreografom Igorom Barberićem i okupio sjajnu ekipu iznjedrivši songove koji se pjevuše dugo nakon gledanja. Mjuzikl „Byron“ nastao je u izvrsnoj kombinaciji pera i nota Mire Gavrana i Darka Domitrovića, a stigla je i Nagrada hrvatskoga glumišta 2018. za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji “Najbolji mjuzikl/opereta”.

Ono što je jedinstveno u svijetu je i Festival koji se održava živućem piscu, a to je „Gavranfest“ u Pragu- između ostaloga je istaknula Andrea Divić.

Sudionici Međunarodnog okruglog stola uživali su potom u jednoj od glazbenih numera iz mjuzikla „Byron“, a u izvedbi operne pjevačice Sandre Bagarić uz klavirsku pratnju Darka Domitrovića. Oboje su posvjedočili  ljepotu iznimne suradnje s Gavranom kao književnikom, ali i ponos što se rodilo prekrasno prijateljstvo s ovim, kako su rekli, iznimnim čovjekom.

O tomu kako vidi Gavrana u kontekstu proze i drame i kako ga približiti studentima kako bi njegov rad još više zaživio govorio je sveučilišni profesor Ivan Trojan iz Osijeka. O posebnoj vezi Mire Gavrana i Malog i Velog Lošinja koi je uz Novu Gradišku i Zagreb često mjesto u Gavranovoj prozi govorila je Branka Džebić, ravnateljica Književnog festivala u Malom Lošinju gdje se organiziraju i Dani Teatra Gavran održani ove godine po šesti puta.

Kreativna producentica Teatra Gavran Maja Šegota upoznala je kratko kako Teatar Gavran samo u Zagrebu godišnje ima 30 izvedbi, a svaku puni 300 ljudi. I kako je rekla, kao plimni val širi se svijetom, a publika se broji u milijunima. –Dugo godina su Miro i Mladena svu organizaciju i operativu vodili sami i to na jednoj zavidnoj svjetskoj razini- istaknula je.

I dvojica glumaca, Tomislav Krstanović i Rade Radolović pridružili su se pohvalama kada je riječ o suradnji s Gavranovima i ponos što su dio njihove kreativne ekipe.

Riječ su dobili i gosti 

Jana Krasna, redaktorica Gavranovih djela na češkom jeziku. –Kada sam 2016. Godine došla u Zagreb s Františekom Karochom (prevoditelj, producent i selektor „Gavranfesta“ u Pragu) došli smo na ideju da pokrenemo „Gavranfest“ u Pragu i učinili smo to u travnju te godine. A Gavranu me privukao i način njegova pisanja i sadržaj kojega su mogli razumjeti baš svi ljudi, kao i vrijednosti koje je promovirao. Najprije sam pročitala dječju knjigu „Svašta u mojoj glavi“ i oduševila se, ali bile su mi već poznate i predstave koje su se održavale u praškim kazalištima: „Sve o ženama“, „Sve o muškarcima“, „Zabranjeno smijanje“,... I tako je došlo do suradnje i s Mirom i s Mladenom i drago mi je da je već održan 10-i „Gavranfest“ u Pragu. Prošle godine imali smo i dječju predstavu „Doktor životinjica“ , pa se nadam nastavku i te suradnje.  Mirini tekstovi zapravo nemaju granica i shvaćaju ih ljudi na svim kontinentima, svih društvenih razina. Jednostavni su, duhoviti, pametni i govore o istinskim ljudskim vrijednostima- rekla je Jana Krasna i u ime Františeka Karocha.

Ivan Varga prevoditelj Gavranovih djela na mađarski jezik:

-Ja sam još kao srednjoškolac čitao Gavrana. Kada je moja majka bila u Zagrebu vidjela je njegove knjige za djecu i mlade na policama knjižare i kupila ih. Pročitao sam ih i jako su mi se svidjele, onda sam o tomu napisao članak na Wikipediji na mađarskom jeziku misleći kako bi bilo dobro da se i drugi zainteresiraju i pročitaju isto što i ja. Prošlo je preko 5 godina i s obzirom da se ništa nije događalo onako kako sam mislio da hoće, odlučio sam slobodno vrijeme posvetiti prijevodu knjiga Mire Gavrana na mađarski jezik kako bi ga upoznali i moji prijatelji. Uspotavio sam i vezu s književnikom, napisao sam mu e-mail u kojemu sam ga izvjestio što želim napraviti. Zatražio je moj CV i nakon toga rekao kako sam savršen kandidat da to učini. I tako je sve počelo. Inače sam rođen u Splitu, odrastao u Subotici, a studirao u Mađarskoj. Ja prevodim na „vojvođanski mađarski“, a mja supruga na standardni mađarski jezik.

Najprije sam preveo „Lutku“, pa „Sladoled“, onda „Pivo“, potom „Noć bogova i „Kreontovu Antigonu“, kako bi mađarski čitatelji i kazališta vidjela koliko je široko to njegovo stvaralaštvo, da nisu sve komedije ili da ne tematizira samo o muško-ženskim odnosima. Još sam preveo „Zaboravi Hollywood“ koji je stavljen u mađarski milje, događa se u Budimpešti  i recitiraju Šandora Petefija. I rezultata sada ima. Kazališni časopis je objavio već 4 djela i sve je našlo režisera u Mađarskoj i Rumunjskoj, tako da su u godinu dana bile tri premijere- istaknuo je, među ostalim, Ivan Varga.

A na kraju je o temi „Očevi i djeca“ u dramama Mire Gavrana govorila sveučilišna profesorica Zdenka Đerđ. 

Međunarodni okrugli stol s temom „Miro Gavran u prozi i kazalištu 2015.-2019. završio je skladbom Ja ljubim i arijom „Neka cijeli ovaj svijet“ iz mjuzikla „Jalta, Jalta, Alfi Kabilja u sjajnoj izvedbi Sandre Bagarić. I bio je to jedini okrugli stol na kojemu se i pjevalo.

 AEM banner

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik

Suradnici

TZGNG logo

 baner.romski portal

 UDD logi

LUNA logo

LAG baner