500. obljetnica velikog Leonarda da Vincija

Ovog 2. svibnja navršit će se 500 godina od smrti Leonarda da Vincija koji je bio jedan od najuzbudljivijih i najsvestranijih ljudi koji su ikad živjeli.

Autor: Leonora Barišić

Veliki Leonardo da Vinci rođen je  15. travnja 1452. godine u malom mjestu Vinci, blizu Firence u Italiji, a umro je 2. svibnja 1519. godine, u Francuskoj. Pokopan je u kapelici u dvorcu Amboise, gdje je proveo zadnje tri godine života. Legenda kaže da mu je njegov posljednji veliki pokrovitelj, francuski kralj Franjo I, na samrti držao glavu. Prema jednoj drugoj predaji njegove posljednje riječi su bile: "Uvrijedio sam Boga i ljudski rod jer moj rad nije dosegnuo kvalitetu koju je trebalo."

Ove se godine širom svijeta, ali ponajviše u Italiji i Francuskoj, obilježava 500. obljetnica smrti Leonarda da Vincija. Oboje zemlje pripremaju niz manifestacija kao počast velikanu jer je Italija - zemlja njegovog rođenja i Francuska - zemlja koja mu je omogućila da živi u miru u posljednjim godinama života. Pripreme za obljetnicu su ove dvije zemlje odvele u nadmetanje o tomu kome je univerzalni genij renesanse više pripadao.

Ispred vremena

Ovaj "renesansni čovjek" koji nije znao za granice ni danas ne prestaje oduševljavati svojom ostavštinom. Njegov doprinos civilizaciji je nemjerljiv. Sigmund Freud izjavio je kako je “Leonardo bio čovjek koji se probudio prerano u tami, dok su ostali još bili u snu”.

Na žalost, moćni i utjecajni ljudi u gradovima tog vremena bili su manje dalekovidni od Leonarda, pa nisu mogli shvatiti značaj njegovih ideja.

Iako ga najviše pamtimo kao umjetnika, Da Vinci je bio izumitelj, znanstvenik, matematičar, geolog, arhitekt, kipar i prema mišljenju mnogih najveći um u povijesti. Pripisuju mu se sljedeći izumi: zrakoplov, podmornica, škare, strojnica, a napravio je i nekoliko nacrta za letjelice.

Jedan od najvećih umjetnika u povijesti čovječanstva

Njegove su slike bile cijenjene zbog realističkog prikaza, a ostale su jednako slavne kao i njihov tvorac. Ovaj talijanski umjetnik iza sebe je ostavio tek 15 do 20 slika. Leonardove najpoznatije slike su Mona Lisa, Posljednja večera i Vitruvijski čovjek.

Vitruvijski čovjek je savršen presjek umjetnosti i znanosti gdje Leonardo crta muškarca u dvije pozicije  unutar kružnice i kvadrata. Skica predstavlja Leonardovo znanje proporcija i njegovu želju da poveže čovjeka s prirodom.

Njegovo najpoznatije djelo je Mona Lisa, portret sa najtajanstvenijim osmijehom na licu. To je majušna slika dimenzija 76,8 puta 53 centimetra, a teži osam kilograma. Slikana je uljanim bojama na drvu. Slika je prvi put izložena u javnosti u muzeju Louvre u Parizu 1815. godine.  

Identitet žene na slici ostat će tajna, iako je njezino lice najpoznatije lice tog vremena. Najvjerojatnije se radi o ženi firentinskog poslovnog čovjeka po imenu Francesco del Giocondo. Nju su iz poštovanja zvali „Mona“, što bi na talijanskom jeziku značilo „gospođa“.

Posljednja večera Leonarda da Vincija je jedno od najvećih ostvarenja svjetske umjetnosti. Ako ste se čudili kako je Mona Lisa malenih dimenzija, onda ćete se začuditi veličini slavne Posljednje večere. Radi se o zidnoj slici veličine 422 x 904 cm. Nastala je na zahtjev milanskog vojvode Ludovica Sforze koji je od Leonarda je zatražio da je naslika na stražnoj strani blagovaonice unutar samostana Santa Maria delle Grazie u Milanu. Slika je pretrpjela mnoga oštećenja. Od nastanka do danas djelo je ovijeno mnogim tajnama, a zanimljive priče o njemu ne prestaju. Ni jedno umjetničko djelo nije toliko kopirano ni toliko korišteno u promidžbene svrhe kao Leonardova Posljednja večera.

Posljednja večera je imala ključnu ulogu u ekranizaciji romana Dana Browna Da Vinciev kod. Svjetska premijera tog filma održana je na Filmskom festivalu u Cannesu 17. svibnja 2006. Film je samo u prvom vikendu prikazivanja u američkim kinima zaradio nevjerojatnih 224 milijuna dolara.

Svestrani genij i vizionar

Povodom 500. obljetnice smrti Leonarda da Vincija organizirat će se razni programi i izložbe širom svijeta. Rad ovog višestruko nadarenog čovjeka neutažive znatiželje i žudnje za novim spoznajama još uvijek impresionira i izaziva divljenje. Zato cijenimo to što možemo zaviriti u um jednog od najvećih genija u povijesti čovječanstva.