Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Hrvatska 23. kolovoza obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, kako bi iskazala pijetet žrtvama te još jednom jasno osudila zločine svih nedemokratskih režima 20. stoljeća.


Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, a potvrđen je Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009.

Slijedom toga, 2011. Hrvatski sabor proglasio je 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Republici Hrvatskoj.

Razotkrivanje istine i osuda kršenja temeljnih ljudskih prava te zadovoljština žrtvama i njihovim obiteljima preduvjeti su suočavanja s prošlošću i odgovaranja na ključne izazove Hrvatske u 21. stoljeću.

Svake godine Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se i u Novoj Gradiški u organizaciji Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja iz Domoviskog rata grada Nova Gradiška.

Tako je bilo i ovoga 23. kolovoza kada je počast svim žrtvama odana polaganjem vijenca, cvijeća, paljenjem svijeća, molitvom i minutom šutnje kod Spomen obilježja poginulim, smrtno stradalim i umrlim hrvatskim braniteljima.

Počast su odali predstavnici Udruge roditelja, udovica poginulih hrvatskih branitelja, predstavnici Udruge hrvatskih branitelja 121.brigade-pukovnije Nova Gradiška, uz njih i koordinator za hrvatske branitelje pri gradu NG, Vlatko Greiner, predstavnici Udruge veterana 3. Gardijske brigade „Kune“, NG, Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije BPŽ, Udruge veterana i dragovoljaca domovinskog rata BPŽ i Podružnice Gornji Bogićevci, a počast je odala i nekolicina Novogradiščana, kao i predsjednica novogradiškoga Ogranka Matice hrvatske prof. Vjekoslava Bagarić. Molitvu je vodila hrvatska braniteljica i veteranka Marija Vidaković Španović, a na minutu šutnje pozvao je prof. Ante Vukšić, predsjednik Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja.

O povijesti Spomendana

Spomendan potječe od Praške deklaracije o zločinima komunizma ,3. lipnja 2008., koju je između ostalih predložio i potpisao Vaclav Havel i brojni članovi Europskog parlamenta. Podsjeća na pakt Hitlera i Staljina.

Dana 23. kolovoza1939. godine potpisan je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi. U slobodnom svijetu na taj dan organizirali su se prosvjedi pod nazivom Dan crne vrpce s ciljem upoznavanja svijeta o prikrivanju zločina.

Dana 23. rujna 2008. potpisana je izjava potpore od 409 članova Europskog parlamenta za uspostavu dana sjećanja. Potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2008. odlukom o proglašenju dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma sa 533 glasova. U završnom dijelu Rezolucije pozvani su parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidatkinja za EU kao i zemalja povezanih s Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina. Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive, ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji i time Skupština poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude.

Obilježavanjem Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.

Hrvatski sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990.  u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

Europski je parlament u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji.

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik

Openradio banner

HAV banner

Suradnici

 Logo  TZ GNG 1

 baner.romski portal

 UDD logi

LUNA logo

LAG baner