Dan planeta Zemlja

Ove se godine na današnji dan  obilježava 50. puta.Tema je „Klimatske promjene i akcije koje je potrebno provoditi kako bi one što manje utjecale na okoliš i čovječanstvo“.

 

Svakodnevno svjedočimo posljedicama globalnog zagrijavanja, od otapanja polova i permafrosta do velikih požara diljem planeta, blijeđenja koraljnih grebena, izumiranja divljih vrsta pa i trenutne pandemije virusa za što veliki dio znanstvenika naglašava da se događa upravo radi zadiranja čovjeka u divlje ekosustave.

Prije samo nekoliko mjeseci ovaj sadašnji scenarij u kojem svijet staje činio se nemogućim, a eto, živimo u toj stvarnosti za koju smo mislili da je nemoguća.

U samo nekoliko tjedana dogodile su se promjene diljem planeta koje se najblaže rečeno čine nevjerojatne. Zrak se iznad Kine i Italije pročistio, nakon 30 godina iz Indije se vidi Himalaja, onečišćenje zraka koje nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva je zbog pada prometa na rekordno niskim razinama, divlje životinje hodaju po gradovima…

A zašto se to dogodilo. Prestala je aktivnost čovjeka koji uopće nije razmišljao o tomu koliko svojim „činjenjem“ šteti prirodi i na kraju sebi samome. Priroda je ljudsko okruženje i doista je uvidjeti da smo svi povezani u čudu zvanom postojanje u krilu naše majke Zemlje.

Foto: Goran Dorić
I na novogradiškom području već niz godina educiraju o potrebi očuvanja okoliša

U tome prednjače naše osnovne i srednje škole kroz različite projekte, asvakako valja podsjetiti kako je prva među njima zbog iznimnih aktivnosti status eko škole zaradila OŠ Ljudevita Gaja i to 2.000 godine. Dijamatni status je stekla 2015.

Novogradiška Gimnazija upisala je prestižni međunarodni status eko škole 2.002, a dijamantni (trajni) 2016.

Ponosni smo i na naš Dječji vrtić Nova Gradiška koji status eko-vrtića ima od 2013. Godine.

Djecu se uči kako očuvati prirodu, kako reciklirati, razvrstavati otpad, ali i kako obnavljati sadnjom novih biljki i drveća. Obilježavaju se različiti vrijedni datumi kao Dan planete Zemlja, Dan voda, Europski dan parkova ,....

Dosta je vremena posvećeno i edukaciji građana o potrebi pravilnog i racionalnog gospodarenja otpadom. Radi se na sanaciji odlagališta, očuvanju izvora pitke vode (općina Cernik). Također očuvanju prirode, biološke raznolikosti doprinosi i zaštita pojedinih prirodnih područja, kao što je pašnjak „Iva“ na Goricama u općini Dragalić, koji Odlukom Županijske skupštine Brodsko-posavske županije, od 14. srpnja 2010. godine ima status „značajnog krajobraza“ i na čijih je 268 ha sačuvan i tradicionalni slobodni način pašarenja. „Iva“ je i dio područja važnoga za ptice Donje Posavine, koje je dio Nacionalne ekološke mreže.

Čudesni pašnjak Iva je  plavljena je depresija u riječnoj dolini u koju se izlijeva rijeka Sava za visokog vodostaja. Ako se voda zadrži do toplog dijela proljeća (kraj travnja i početak svibnja), ovdje će biti mrijestilište šarana iz Save Dunava i Tise. Poslije toga za petnaestak dana voda će se povući u riječno korito, tople proljetne kiše oprati će mladu travu od mulja i evo ponovo pašnjaka punog konja, goveda i svinja.

Tu su i naše hrvatske i slavonske šume. Naime u Hrvatskoj se uspjeva na prirodan način pošumljavati, trebalo bi i daleko više, naravno.

Na novogradiškom području imamo pravo „blago“ - najstariju šumu hrastova u Europi, a nalazi se nedaleko od Okučana, u šumi Prašnik – zaštićenom specijalnom rezervatu vegetacije. Obilazak šumskog područja uz prvi dan proljeća i Svjetski dan šuma organiziralo je uvijek do sada Šumarsko društvo Nova Gradiška za šumare i zaštitare prirode koji su imali priliku vidjeti “izvornu slavonsku šumu”.

Prašnik je jedinstvena prašuma starih stabala hrasta lužnjaka, zaštićena je kao cjelina još prije 88 godina i šuma se od tada čuva za buduće generacije. Kako je rekao Mario Bošnjak, predsjednik Šumarskog društva, sakupljanjem žirova čuva se i “vrijedni genetski materijal”.

Povodom 250. godišnjice organiziranog šumarstva u Hrvatskoj i obljetnice šume Prašnik, 2017. godine “posađen je prvi klon” najstarijeg hrasta lužnjak u Europi, a sa sadnjom će nastaviti i njegovi “potomci”, rasti će u mnogim parkovima i botaničkim vrtovima. Golemi div, kako su posebnim uređajima utvrdili svjetski znanstvenici, niknuo je oko 1675. godine, sada je viši od 40 metara, promjer mu doseže dva i pol metra, a ima drvnu masu veću od pedeset prostornih metara.

Naravno tu je i „Muški bunar“ na Psunju.

Na jugozapadnom dijelu na otprilike 42 ha površine, na nadmorskoj visini od 800 metara, nalazi se rezervat prirode znakovita imena “Muški bunar”.

Još donedavno u tom su području rasli gorostasni primjerci psunjskih bukvi i hrasta kitnjaka, starosti od 150 do 300 godina. Pojedini primjerci bukvi bili su visoki i do 40 metara i promjera do 200 cm, a neki od tih orijaša još uvijek su živi. Da bi se takvog diva opasalo rukama, u krug treba stati šestero do osmero ljudi.

Još 1963. godine ovo je područje bilo zaštićeno, da bi 1980. godine bilo proglašeno i “specijalnim rezervatom šumske vegetacije”. Zahvaljujući tomu i u 21. stoljeću može svjedočiti o nekadašnjem bogatstvu slavonskog sredogorja.

Na našem području djeluju i Eko-udruge, a tu je i naravno i Planinarsko društvo „Psunj“ čiji su članovi također pravi ekolozi.

A sve ovo je samo djelić onoga vrijednoga što i mi imamo i nastojimo sačuvati.

I još je nešto važno napomenuti.

Ljepote, posebno naših šuma, za sva vremena čuva fotografijom i naš Goran Dorić, dipl. ing. šumarstva, najnagrađivaniji šumar među fotografima, jedan od osnivača novogradiškog Foto kluba „F4“. Zahvaljujući njemu i još nekim umjetnički nadarenim šumarima vrijednost i posebnost naših šuma vidjeli su i u SAD-u kada su fotgrafije bile izložene u prostoru UN-a u New Yorku.

I sada možemo uživati u ljepotama prirode

Ali naravno uz propisane mjere zaštite i bez okupljanja. No priroda će, vjerujte „izliječiti“ baš svaku dušu. Biti ekološki osviješten i nije tako teško. Postoji mnogo malih stvari koje svakodnevno možemo raditi, a pomažu očuvanju naše planete. Razmislite i primijenite!

AEM banner

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik

Suradnici

 Logo  TZ GNG 1

 baner.romski portal

 UDD logi

LUNA logo

LAG baner