OBILJEŽAVANJE DANA JEDNAKIH PLAĆA :'' ŽENE SLJEDEĆA DVA MJESECA RADE ''BESPLATNO''.

Povodom Dana jednakih plaća koji se obilježava 4. studenog, u Zagrebu je održana press konferencija na kojoj je gostovala Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova,  i njene druge kolege.

Višnja Ljubičić već osam godina obavlja dužnost pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i suzbija diskriminaciju u tom području. Obilježavanje Dana jednakih plaća odvija se u sklopu europskog projekta ''Jednaka prava – jednake plaće - jednake mirovine''. 4. studeni je dan kada žene simbolično prestaju primati plaću te sljedeća dva mjeseca ''rade besplatno''.

 

''VELIKA JE ZADAĆA DA MEĐUSOBNO SURAĐUJEMO I BORIMO SE PROTIV TEŠKIH UVJETA KOJI SE NAMEĆU ŽENAMA, JEDNO OD NJIH JE  UZNEMIRAVANJE NA RADNOM MJESTU'' -VIŠNJA LJUBIČIĆ

Višnja Ljubičić govori kako u EU postoji jaz između plaća muškaraca i žena od 16,2 posto. Time se pokazuje da 'ženski' i 'muški' euro nisu jednako vrijedni. U Hrvatskoj je jaz oko 13 posto i povećava se. Ljubičić je naglasila da je on posebno naglašen kod mirovina  te iznosi čak 22 posto. Stoga je prosječna mirovina za žene u 2017. godini u Hrvatskoj iznosila 2.242 kune, a za muškarce 2.860 kuna. Prema kategoriji posla najveći jaz vidljiv je u uslužnim djelatnostima, gdje muškarci u prosjeku primaju čak 46 posto više plaće nego žene. Oko 20 posto veće plaće imaju muškarci koji rade u turizmu i ugostiteljstvu te umjetnosti i kulture.

'' Drago mi je što smo se večeras ovdje okupili u ovako velikom broju iz razloga što ovu problematiku trebamo dići na jednu višu, nacionalnu razinu jer čini mi se da u javnosti postoji pogrešna percepcija i rekla bih na neki način ''plastično'' razumijevanje nejednakosti plaća između muškaraca i žena. Uz to vrlo često se postavljaju pitanja kako je to moguće ako muškarci i žene rade po istim koeficijentima u istoj kompaniji da nakraju nemaju jednaku plaću, ali i mogućnost promicanja?'' –govori Višnja Ljubičić.

PROSJEČNA NETO PLAĆA ŽENA IZNOSI 5.746 KUNA ,A MUŠKARACA 6.668 KUNA

''Žene više rade na određeno radno vrijeme, na nepuno radno vrijeme, često se susreću sa tzv. staklenim stropom, duže izbivaju s tržišta rada i češće rade u tzv. feminiziranim gospodarskim djelatnostima u kojima je plaća niža. Za one koji se prvi put susreću s terminom ''stakleni strop'', to je nemogućnost napredovanja s obzirom na obveze i očekivanja, žene nemaju jednak pristup dodatnom obrazovanju  i nemaju jednaku mogućnost zadržavanja dostignutih pozicija '' ,istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

U Hrvatskoj imamo preko 60 posto visokoobrazovanih žena. Također, Ljubičić govori kako istraživanje pokazuje da u nadzornim i upravnim odborima sto kompanija nema niti jednu ženu sa SSS (srednjom stručnom spremom) , što bi značilo da su sve žene visokoobrazovane, dok istovremeno u tim tijelima ima muškaraca i sa samo osnovnom školom.

"Žene su, uvjetno rečeno, premlade da zadržavaju određene radna mjesta i pozicije i uvjetno rečeno, prestare da bi se održale na određenim pozicijama”, ističe Višnja Ljubičić.

 Anamarija Tkalčec , jedna od voditeljica CESI, istaknula je da je kroz EU projekt "Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine” održana i edukacija srednjoškolske populacije, državnih i javnih službenika te javnih kompanija na kojoj je sudjelovalo čak 60 članova.

''Želimo da se pošalje poruka izvršnoj vlasti i parlamentu da se konačno krene s nacionalnim politikama i strategijama koje će razumijevati problem jaza u plaćama odnosno nejednakih primanja muškaraca i žena na tržištu rada i svih ovih prepreka koje se događaju.'', govori Anamarija.

''MORAMO RADITI I NA TOME DA POKUŠAMO BALANSIRATI INTERES ZA STUDIJE KOJI SU BOLJE PLAĆENI , PRIMJERICE STEM STUDIJE , GDJE IMA VIŠE STUDENATA OD STUDENTICA '' – BLAŽENKA DIVJAK

Obratila nam se i ministrica znanosti i obrazovanja ,Blaženka Divjak, koja naglašava da je zbog upozoravanja na te nejednakosti u školskim kurikulumima danas mnogo više tema koje obrađuju područje ravnopravnosti spolova te tema koje se odnose na osobni i socijalni razvoj. Spomenula je i jedan problem ''kućanskih poslova'' u kojemu govori o tome da su većinom žene te koje obavljaju veliki dio  kućanskih poslova te da je podjela poslova veoma bitna.

''JAZ U PLAĆAMA I MIROVINAMA DOVODI DI NIŽEG ŽIVOTNOG STANDARDA I VIŠE STOPE RIZIKA OD SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI ŽENA, POSEBNO ONIH STARIJE DOBI.'' –MARIJA PLETIKOSA

„U Hrvatskoj je zadnjih godina učinjen određeni napredak u ovom području. Unaprijeđen je zakonodavni i strateški okvir čime se stvaraju pretpostavke za osnaživanje i veću ekonomsku neovisnost žena, a naša zadaća ostaje dosljedna primjena zakona. Iz domene Ministarstva, Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim se  omogućava prenošenje prava na drugog roditelja - oca , potiče očeve na korištenje roditeljskog dopusta, kao i povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljske dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje.'' , ukazuje državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Marija Pletikosa.

AEM banner