Malim koracima možemo učiniti jako puno

PUČKA PRAVOBRANITELJICA LORA VIDOVIĆ

Nedavno smo u Zagrebu smo posjetili pučku pravobraniteljicu Loru Vidović te obavili intervju vezan uz aktualna pitanja zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj. Za početak evo nekoliko osobnih podataka vezanih uz profesionalnu karijeru a potom pročitajte i njene odgovore na nekoliko aktualnih pitanja.

Lora Vidović je rođena 17. prosinca 1973. godine u Novoj Gradiški, gimnaziju je završila u Varaždinu da bi 1997. godine diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Završila je poslijediplomski studij iz građanskopravnih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu i 2001. godine magistrirala s temom „Pravobranitelj za djecu“. Godine 2006. položila je pravosudni ispit, a 1. ožujka 2013. stupila je na dužnost pučke pravobraniteljice, nakon što ju je Hrvatski sabor izabrao za novu opunomoćenicu za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda na mandat od osam godina. U prosincu 2015. izabrana je za predsjedanje Europskom mrežom nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI), na mandat od tri godine s početkom od ožujka 2016. Dolaskom na čelno mjesto u ENNHRI-ju postala je i članica Biroa Međunarodnog koordinacijskog odbora nacionalnih institucija za ljudska prava (ICC) pri Vijeću za ljudska prava UN-a. Cijeli svoj radni vijek radi na području zaštite i promicanja ljudskih prava, ponajviše s aspekta međunarodnog javnog prava te na uspostavi najviših međunarodnih standarda ljudskih prava u pravnom poretku Republike Hrvatske. Prije imenovanja za pučku pravobraniteljicu, bila je predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, a od 2006. do 2010. godine, kao zamjenica pravobraniteljice za djecu imala je prilike doprinositi boljem poznavanju i unaprijeđenju prava i interesa djece u Hrvatskoj. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim seminarima, konferencijama i sastancima iz područja ljudskih prava i demokratizacije. Objavila je niz stručnih radova vezanih uz položaj žena u radnom odnosu te o položaju djece u obitelji i društvu. Mr. sc. Lora Vidović, dipl. iur, je radila  u na pravnim poslovima u Ministarstvu rada i socijalne skrbi – Odjelu za suradnju s međunarodnim organizacijama i Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija – Odjelu za ljudska prava. Dobar je poznavatelj odredbi Ustava Republike Hrvatske, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih dokumenata koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece, kao i drugih propisa Republike Hrvatske iz sfere zaštite prava i interesa djece. Uz akademski stupanj magistra znanosti s temom znanstvenog rada „Pravobranitelj za djecu“, ima položen pravosudni ispit i ispit za stalnog sudskog tumača za engleski jezik. Iz životopisa mogu se izdvojiti slijedeći podaci: Dobitnica je rektorove nagrade za najbolji studentski rad „Poseban položaj žene u radnom odnosu“, 1996.; bila je glavna urednica Časopisa za pravna i društvena zbivanja „Pravnik“, 1995.-1997.; sudionica je mnogobrojnih međunarodnih seminara i konferencija iz područja ljudskih prava, prava djece, prava žena, demokratizacije i dr; bila je članica izaslanstva Vlade RH prilikom predstavljanja Periodičnog izvješća prema Konvenciji protiv torture (1998.) te Konvenciji o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (2005.).

................................

Kao pučka pravobraniteljica opunomoćenica ste Hrvatskoga sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda. Vaš ured je zapravo središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije te djeluje kao Nacionalni preventivni mehanizam za zaštitu osoba lišenih slobode. U svom radu ste samostalna i neovisna. Poštuju li se, promiču i štite ljudska pravau Hrvatskoj? Je li naša državna uprava pravična, učinkovita i pristupačna, a svaki pojedinac ima jednake mogućnosti? Savjet za nacionalne manjine RH nedavno je objavio je priopćenje u kojem upozorava na porast atmosfere etničke nesnošljivosti i etnocentrizma u hrvatskom društvu. u svom priopćenju se poziva na slična upozorenja iz 2015. i 2016. godine. I Vi ste u vašim javnim istupima upozoravali da od 2016. godine imamo sve izraženije retrogradne pojave kada je u pitanju etnička tolerancija i odnos prema nacionalnim manjinama (a u posljednje vrijeme sve otvorenije i opasnije incidente ). Što se zbiva u hrvatskom društvu posljednjih godina kada je u pitanju etnička tolerancija i odnos prema nacionalnim manjinama?

Incidenti koji se događaju u posljednje vrijeme mogu se povezati sa jednim netolerantnim i polariziranom diskursom u javnom prostoru. To je vidljivo prijerice na internetu kroz društvene mreže i slično, no vidimo ga i kod političara, i na fasadama, u Hrvatskom saboru, u novinama, itd. Prema podatcima iz MUP-a, raste broj zločina iz mržnje, učestaliji je govor mržnje i premalo je dijaloga. Posebno nedostaje obrazovanja za ljudska prava. Djeca se od najranije dobi moraju učiti toleranciji što bi doprinijelo smanjenju međuetničkih sukoba.

Nadali smo se da će situacija biti bolja kada naša država postane članica EU no to se nije dogodilo?

Već u predpristupnoj fazi utvrđeni su vrlo visoku standardi poštovanja ljudskih prava. Dobili smo jedan od najkvalitetnijih pravnih okvira koji regulira prava nacionalnih manjina a i prije toga smo imali vlastite kvalitetne zakone iz ove oblasti. Nažalost istovremeno sa normativnim promjnama naše društvo se nije mijenjalo. Nisu usvojeni ti kvalitativni standardi i nisu provedene željene reforme koje čine društvo uređenim, tolerantnim i dobrohotnim prema svima. Obično se kaže kako Hrvatska ima jako dobre zakone ali se oni sporo ili gotovo nikako ne provode.

Vijeće Europe se nedavno očitovalo i ukazalo na neke nepravilnosti vezane uz poštovanje ljudskih prava u Hrvatskoj i ne samo kada su u pitanju prava nacionalnih manjina. Izvješće ukazuje na niz problema sa kojima se suočavaju građani i hrvatsko društvo, od siromaštva, iseljavanja, položaja žena, problema starih osoba, nacionalnih i drugih manjina, migranata itd. U izvješću se ponovo posebno upozorava na probleme diskriminacije Roma, Srba, migranata i drugih ranjivih skupina te ističe kako je netrpeljivost prema određenim društvenim skupinama i dalje snažno prisutna. O svemu se očitovala Hrvatska vlada i vaš Ured pučke pravobraniteljice. Kakva je po vama stvarna situacija?

Naša dužnost je redovno izvješćivanje i davanje preporuka Vladi RH u svezi zaštite ljudskih rava. Promjene su vrlo spore i katkada se čini kako tapkamo na mjestu ili da pak čak idemo i unatrag. Problem je npr. nepoštivanje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kada je riječ o zastupljenosti u tijelima državne uprave, obrazovanju, korištenju jezika i pisma. Ustavni sud je prošli tjedan aktualizirao neka od tih pitanja na primjeru grada Vukovara. Prošle godine smo imali referendumsku inicijativu koja je imala za cilj smanjenje broja saborskih zastupnika iz redova nacionalnih manjina. I o tome se očitovao Ustavni sud. Još je veliko opterećenje ratom pa je vrlo značajna uloga djelovanja političara koji uvelike kreiraju javni diskurs. Oni mogu raspiriti mržnju ali i značajno utjecati na jačanje multietničnosti.I opet tu treba ponoviti važnost odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Prema novom kurikulumo ono je predviđeno kao međupredmetni program i mi ćemo svakako pratiti kako se to provodi jer to je jedini kvalitetan i sustavan način boljeg učenja o tome kako živjeti zajedno.

 

A što kažete o pojavama nedopustivog povijesnog revizionizma u javnom prostoru, i nekonzistentnost u postupanju državnih tijela kada treba primijeniti postojeće zakone? Što mislite o sankcioniraju korištenje fašističkih simbola ili pak nasilju prema pripadnicima manjina kojemu smo nedavno svjedočili, i s tim u svezi manipuliranjem s evidentnim problemima romskog stanovništva u Međumurju. Događa se i raspirivanje antiromskog raspoloženja.

Primjerice u raznim predizbornim kapanjama zaoštrava se retorika, a to je neodgovorno i kratkoročno. Prikupljanje političkih bodova obično zovemo i populizmom. Mi u Hrvatskoj često imamo neke izbore, predsjedničke, parlamentare, manjiske itd. U Međimurju smo imali najavljeni prosvjedni sukup koji je, kako je bilo najavljen, bio protiv institucija. Komentari na društvenim mrežama i u nekim medijima su bili izrazito proturomski, pa je i taj prosvjed dobio takvu etiketu. Ja ne mislim da su svi rasisti koji su u Međimurju u Čakovcu došli na prosvjed. Ja mislim kako su ti ljudi pokazali svoj strah. Rečeno je kako 70% krivičnih dijela ondje čine mladi Romi, a pokazalo se kako je taj podatak netočan. Tu je važna uloga socijalne skrbi obrazovanja ali i policije i dakako lokalne zajednice i njihova međusobna suradnja. Trebamo znati kako postoji pravo na prosvjedovanje i javno okupljanje ograničeno po zakonom predviđenim uvjetima. Prava mogu biti ugrožena svima. Žrtve diskriminacije, po definiciji su pripadnici manjine. U vrlo rijetkim primjerima gledano kroz povijest, manjina može diskriminirati većinu. Sa govorom mržnje i slobodom izražavanja valja biti jako oprezan. Slobodom govora katkada se pokušava opravdati govor mržnje ali događa se i obrnuto. Kad pričamo o ulozi medija važna je i medijska pismenost i na tome itekako moramo poraditi. Važno je i kritičko promišljanje. Treba znati prepoznati poluinformacije i lažne informacije te uvidjeti što je njihov cilj. Velika je odgovornost novinara odnosno medija za sadržaj koji objavljuju.

Kako bi na kraju sumirali aktualno stanje hrvatske manjinske politike u ovom momentu? Gdje se po vama najizraženiji i najosjetljiviji problemi i kako se politički (i državni i manjinski ) establishment prema tome odnosi i što bi u manjinskoj politici bilo nužno ali i realno, moguće pokrenuti i promjeniti?

U Hrvatskoj nažalost još nemamo medijsku strategiju koja bi definirala koji su to medijski i novinarski standardi. Mi smo i društvo velikih nejednakosti i nepravdi. To svakoga od nas katkada „ugrize za srce“. Kao pučka pravobraniteljica katkad se osjećam privilegiranom jer imam resurse na raspolaganju ali imam i obvezu raditi na tome da se nepravde ispravljaju da nejednakosti ima što manje. Imam i institucionalnu odgovornost i svaki dan ispočetka nalazim motivaciju za svoj rad, da zajedno s mojim timom ozbiljno pristupam svakoj pritužbi i da nastojim maksimalno pomoći građanima. I ovom prigodom u vašim novinama pozivam sve građanstvo neka se slobodno jave ako smatraju da su im zakonska prava povrijeđena. U pojedinačnim slučajevima i na općoj razini trudimo se učiniti što više kako bi smo unaprijedili hrvatsko društvo kako bi bilo tolerantno i da uvažava sva načela zapisana u Ustavu. Nevladine udruge nam pomažu kako bi smo došli do najranjivijih i pružili im pomoć. Mi smo jako puno na terenu imamo područne urede u Osijeku i Rijeci i Splitu. Surađujemo sa jedinicama lokalne uprave i samouprave ali i raznim institiucijama. Nastojim pomoći ljudima i u ruralnim i urbanim sredinama. Trudimo se izgraditi društvo koje je jednako prema svima, Možda je to utopistička zamisao ali malim koracima se može učiniti jako puno.

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik

Suradnici

TZGNG logo

 baner.romski portal

 UDD logi

LUNA logo

LAG baner