Zastupljenost nacionalnih manjinama u javnim medijima u Hrvatskoj nije zadovoljavajuća

U subotu 24.kolovoza 2019. u Lipovljanima je u sklopu ovogodišnje manifestacije ‘Lipovljanskih susreta 2019.’održan „okrugli stol“ na kojem je raspravljano o temi: ‘Zastupljenost nacionalnih manjina u javnim medijima’.

Događaj je upriličen u knjižnici i čitaonici OŠ „Josipa Kozarca“, a sve je u uvodno dijelu pozdravio Josip Krajči, član Organizacijskog odbora ove manifestacije. Zatim su se pozdravnim govorima skupu obratili: Nikola Horvat, načelnik Općine Lipovljani i ujedno predsjednik Organizacijskog odbora, potom Radoslav Janković, predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj, te Mirjana Faltis, ravnateljica škole domaćina, i saborski zastupnik za češku i slovačku nacionalnu manjinu, Vladimir Bilek. Potom se pristupilo radnom dijelu u kojem je najprije govorio Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, a potom i doc. dr. Antonija Petričušić sa Pravnog fakulteta iz Zagreba. Nakon predavanja uslijedila je vrlo zanimljiva rsprava u kojoj su učešće uzeli ne samo predstavnici nacionalnih manjina nazočni ovom događaju, kojih je bilo 50-tak nego i neki od novinara izvjestitelja koji su „po službenoj dužnosti“ pratili okrugli stol. Svakako najzanimljivije bilo je kazivanje Aleksandra Tolnauera koji je, sukladno svojem dugogodišnjem iskustvu na spomenutoj funkciji, ali i aktivizmu u manjinskoj zajednici, ustvrdio kako su svih ovih godina od uspostave hrvatske demokratske vlasti, izraženi mnogobrojni problemi s kojima se susreću pripadnici nacionalnih manjina kada žele biti zastupljeni u hrvatskim javnim medijima. O tom važnom problemu katkada je bilo više a katkada manje razumijevanja, kada je riječ o hrvatskim vladama, npr. Oreškovićevoj, Račanovoj, Sanaderovoj ili aktualnoj Plenkovićevoj ili drugima. Obećanja, dogovori, pa čak i potpisani ugovori, bili su jedno, a realizacija u stvarnosti drugo. Svi podatci pokazuju kako su nacionalne manjine, posebno u programu HRTV-a vrlo podzastupljene, i na to se ukazivalo u više navrata, no odgovorini i dalje ignoriraju preporuke i rade „po svom“ tako što često nedovoljno pa i neprofesionalno izvješćuje o raznim događanjima u manjinskim nacionalnim zajednicama.„Za to ne možemo kriviti novinare, nego uređivačke politike medijskih kuća.“- rekao je uz ostalo Tolnauer napominjući kako pogotovo zadnjih godina novinari rade u vrlo teškim uvjetima, no jednostavno ne mogu plasirati „priče“ o nacionalnim manjinama jer imaju ograničene minutaže i programske koncepcije su više „okrenute“ prema marketingu i profitu, a manje prema kvalitetnom inforimranju. Mi iz Savjeta za nacionalne manjine pokušali smo pomoći javnim medijima tako što smo čak organizirali i financirali edukacije za novinare koji se bave ovom tematikom, no ta ideja nije raliziran do kraja, pa je čak na neki nači i opstruirana. Postoje novinari koji vrlo kvalitetno i sustavno već duže vrijeme prate ovu problemaiku, no njih se namjerno ne koristi.“-kazao je uz ostalo Tolnauer, koji je iznio i niz postotaka i brojki, odnosno egzaktnih pokazatelja, koji svjedoče o njegovim stavovima. Ipak, u dijelu svog govora zahvalio se premijeru Plenkoviću na razumijevanju, kada je riječ o realiziaciji nekih aktualnih projekata važnih za mnjinsku nacionalnu zajednicu, no posebno napomenuo kako su se neke preporuke i upozorenja Savjeta trebale daleko ozbiljnije shvatiti, što bi spriječilo neke aktualne probleme (misleći pri tome na teške izgrede koji su se prema pripadnicima srpske nacionalne manjine dogodili ovih dana, i o čemu je urgentno Savjet izdao svoje priopćenje, te čije je izaslanstvo obišlo spomenuto područje). Generalna je ocjena da pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj nisu i ne mogu biti zadovoljni prostorom i odnosnom koji dobivaju u javnim medijima. O novom izvoru međunarodnog prava manjina, prema usvojenim smjernicama iz Tallina, o manjinama i medijima u digitalnom dobu, s osvrtom na stanje u Hrvatskoj, govorila je doc. dr. Antonija Petričušić iz Zagreba. Ona je i članica Savjetodavnog odbora za praćenje provedbe Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe, pa je učesnicima Okruglog stola govorila o primjeni smjernica iz Tallina u svakodnevnom životu. I ona je poput gospodina Tolnauera prezentirala niz konkretnih primjera te savjetovala kako u određenim situacijam postupiti, kako bi zaštita prava nacionalnih mannina bila što efikasnija.

Ovome dodajmo kako je okrugli stol o pitanjima nacionalnih manjina, u okviru ‘Lipovljanskih susreta 2019.’održan u Osnovnoj školi „Josipa Kozarca“, u kojoj se uče tri manjinska jezika. U raspravi je neprihvatljivom ocijenjena pojava senzacionalizam u izvješćivanju o pojedinim incidentniim događajajima u kojima su sudjelovali pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Stereotipi i predrasude, ali i nestučno i tendenciozno izvješćivanja, katkada može nanijeti velike štete kada je riječ o kvaliteti zajedničkog života većinskog naroda s pripadicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj, i to se mora znati prepoznati, - uz ostalo se moglo čuti u raspravi.

Saborski zastupnik Vladimir Bilek, oštro je osudio napad na hrvatske građane srpske nacionalnosti na kninskom području, te istakko kako se ne može tolerirati takvo ponašanje u demokratskoj Hrvatskoj, jer to nanosi svima velike štete. On smatra kako je učinjeno jako puno za zaštitu nacionalnih manjina, posebno kada je riječ o legislativi odnosno pravnom okviru. U tom kontekstu, u izjavi za novinare, spomenuo je nedavne zakonske novosti koje reguliraju izbor vijeća i predstavnika nacionalnih manjina na manjinskim izborima, te najavio i dalje veliki angažman aktualnih saborskih zastupnika iz redova nacionalnih manjina, koji se trude dati maksimalan doprinos napretku Hrvatske kao demokratske i uljuđene države koja ima nultu toleranciju na sve oblike diskriminacije prema ljudima kada je riječ o nacionalnosi, vjerskim ili bilo kojim drugim opredjeljenjima.

U zaključku ovog izvješća možemo ustvrditi kako su doista „Lipovljanski susreti“ izvrsna manifestacija kada je riječ o promociji i prezentaciji rada ne samo slovačke i češke nego i ostalih nacionalnih manjinskih zajednica. Odlično je što ovu manifestacijju financijki prati Savjet za nacionalne manjine RH jer to doista zaslužuje. Dodajmo i kako su organizatori odlično pripremili spomenuti okrugli stol koji je potrajao oko 3 sata. Bili su nazočni i gosti iz inozemstva, npr. Češke, Slovačke, Rusije, od kojih su neki u Lipovljanima bili prvi put, te su, kako sami kažu, ostali ugodno iznenađeni. Ovakvi i slični događaji za svaku su pohvalu.