PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA - PRIOPĆENJE ZA MEDIJE - povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena

PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA PREDSTAVILA MEDIJSKI KODEKS 
 

I SMJERNICE OSENZIBILIZIRANOM IZVJEŠTAVANJU O NASILJU PREMA ŽENAMA I FEMICIDU 

Predstavnici medija potpisali Sporazum o prihvaćanju Smjernica Medijskog kodeksa

 

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske u Novinarskom domu u Zagrebu organizirala je svečano predstavljanje Medijskog kodeksa - vodiča za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu kako bi i ovim povodom podsjetila na važnost suzbijanja svih oblika nasilja prema ženama.

„Danas smo se ovdje okupili da podsjetimo na one koje ni na današnji, a niti na ijedan drugi dan više neće dobiti cvijet jer je njihov život zauvijek prekinut i to od ruke bračnih ili izvanbračnih tadašnjih ili bivših partnera, muškaraca kojima su vjerovale da ih nikada ne bi povrijedili, s kojima su osnovale obitelj. Isticanje nulte tolerancije na nasilje ne znači ništa ako u praksi gotovo svakodnevno svjedočimo novom slučaju nasilja prema ženama i nasilja u obitelji i nezaštićenosti žrtve ili žrtava“ istaknula je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Potpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, poručila je „U našoj moći u Hrvatskom saboru je izmjena zakona - što i činimo - ali niti možemo niti smijemo utjecati na sudačke odluke. Zato   i danas apeliram na potrebu strožeg pristupa zlostavljačima i nasilnicima u sudskoj praksi. Isto tako ukazujem na stalnu potrebu propisivanja zaštitnih mjera koje često   mogu   biti spasonosne i spriječiti novo   zlostavljanje a ponekad čak i počinjenje ubojstva.“

Jedna od prvih institucija koja ima važnu ulogu u procesuiranju nasilja prema ženama jest policija, čija je uloga iznimno značajna kada je riječ o izvještavanju o nasilju prema ženama i femicidu. Glavni ravnatelj policije, Nikola Milina naglasio   je „Samo zajedničkim   i sustavnim angažiranjem svih nadležnih dionika moramo i možemo djelovati na sprječavanje nasilja prema ženama i   prevenciju femicida, pri čemu je osobito važno da svi oni koji su uključeni u izvještavanje, to rade na krajnje profesionalan i etičan način. To nalaže deontologija naših profesija, ali to nam je prije svega ljudska i moralna odgovornost. Svi trebamo poštivati dostojanstvo žrtve, voditi brigu o punoj zaštiti njenih prava, uključujući posebice pravo na privatnost, kako bismo na vrijeme prevenirali mogućnost sekundarne viktimizacije.   Policija   sustavno radi na pozitivnim   promjenama u podizanju profesionalizacije postupanja i odnosa policijskih službenica i službenika prema svim žrtvama nasilja, posebice rodno utemeljenog, a putem ciljanih programa edukacije, prevencije i senzibilizacije zasigurno doprinosi otklanjanju rodnih   predrasuda i stereotipa. Medijski kodeks, svima   nama   zajedno, služit će kao nezaobilazan alat pri učinkovitijoj senzibilizaciji javnosti i nužnoj zaštiti žrtava nasilja, te osudi našeg društva na ovu negativnu i opasnu društvenu pojavu, na koju nitko ne smije i ne može ostati imun. Formiranje javnog stava o neprihvatljivosti svih oblika nasilja neizostavni je čimbenik za pokretanje promjena u društvu.“

Predstavljajući Analizu medijskog izvještavanja o slučajevima femicida 2012.-2016., voditeljica Ženske sobe - Centra za seksualna prava, dr. sc. Maja Mamula istaknula je: „Cilj ove publikacije i filma je ukazati na važnost medija o izvještavanju o nasilju nad ženama, utjecaju postojećih predrasuda i stereotipa u medijskom izvještavanju na samu žrtvu, njoj bliske osobe, rad institucija, ali i društvo u cjelini. Važno   je izbjeći propuste, neetično i nesenzibilizirano izvještavanje u kojem se ponavljaju predrasude prema nasilju nad ženama,   u kojem se prebacuje   odgovornost za nasilje sa žrtve na počinitelja i koje doprinosi sekundarnoj viktimizaciji žrtava i njima bliskih osoba. Takvo izvještavanje pomaže održavanju postojećeg statusa i toleriranju nasilja nad ženama u društvu. Publikacija navodi i primjere pozitivnog novinarskog izvještavanja, kao i preporuke kojih bi se predstavnice i predstavnici medija trebali pridržavati u svome novinarskom radu vezano uz nasilje nad ženama i femicid.“

U sklopu predstavljanja Medijskog kodeksa prikazan je i dokumentarni film „Žene, nasilje, mediji“ izrađen u okviru EU projekta, a sljedila je panel rasprava o izazovima o medijskom izvještavanju o nasilju prema ženama u kojem su, uz pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić, sudjelovale Marina Mandić, voditeljica Službe za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova, Zrinka   Oreb,   glasnogovornica Ministarstva pravosuđa te   novinarke Anka   Bilić Keserović   i Iva Anzulović.

Medijski kodeks nastao je u suradnji s Hrvatskim   novinarskim društvom u okviru EU projekta

 

„Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“ kojeg je nositeljica Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, a kojeg   sufinancira Europska komisija iz Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske unije. Partnerska organizacija na projektu je Ženska soba-Centar za seksualna prava, a pridruženi partneri su: Policijska akademija, Pravosudna akademija i Hrvatsko novinarsko društvo.   Projekt se bavi ulogom policije, pravosuđa i medija u slučajevima nasilja   prema ženama, s posebnim naglaskom na slučajeve femicida. U fokusu projekta je zagovaranje efikasnije suradnje među institucijama i ključnim akterima koji sudjeluju u prevenciji, pravnom progonu i kažnjavanju nasilja prema ženama.

Način na koji mediji izvještavaju bitno utječe na žrtvu (ukoliko je preživjela), njezinu obitelj i druge bliske osobe, počinitelja, institucije, ali i zajednicu. Upravo iz tog razloga, javni je interes podržati Medijski kodeks i njegove smjernice kako bi se i tako pridonijelo suzbijanju rodnih stereotipa i negativne medijske prakse u svrhu zaštite žrtava od sekundarne viktimizacije i poštivanja načela ravnopravnosti žena i muškaraca. „Sporazum o prihvaćanju smjernica Medijskog kodeksa mediji će moći potpisati i naknadno, a cilj je okupiti što veći broj medija koji će prihvatiti i provoditi smjernice proizašle iz ovog Kodeksa za etično, odgovorno i senzibilizirano izvještavanje o rodno utemeljenom nasilju prema ženama, nasilju u obitelji i femicidu kako bi se zaštitio identitet žrtve, njezino dostojanstvo, i u konačnici, kako bi se odaslala poruka nulte tolerancije prema nasilju i nasilju prema ženama“ , poručila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić.

Potpisan je i Sporazum o prihvaćanju smjernica Medijskog kodeksa od strane dvanaest tiskanih, televizijskih i internetskih medija koji će svojim primjerom odaslati poruku o važnosti osjetljivog pristupa izvještavanju o rodno utemeljenom nasilju kao važnom segmentu suzbijanja nasilja prema ženama i femicida.

Sporazum o prihvaćanju Smjernica Medijskog kodeksa najavili su potpisati 24 sata, Glas Slavonije, Građanska inicijativa NG Buntovnici iz Nove Gradiške, Jutarnji list-Hanza media, HINA, Index.hr, N1 televizija, Novi list, Tportal, TV Jabuka-Otvorena televizija, Večernji   list i Z1 televizija. Poziv na potpisivanje Sporazuma o prihvaćanju smjernica Medijskog kodeksa otvoren je za sve medije. Oni koji ga žele potpisati mogu se obratiti instituciji Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, a Medijski kodeks dostupan je na web stranicama projekta http://vawa.prs.hr/ .

MEDIJSKI KODEKS

Republika Hrvatska
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Višnja Ljubičić, dipl. iur.
Privitci:
DatotekaOpisVeličina datoteke
Preuzmite ovu datoteku (Medijski_kodeks_vodic za profesionalno i senzibilizirano izvjestavanje o nasilju prema zenama i femicidu.pdf)Medijski kodeks 4698 kB

UNITAS WebRadio

R Winamp R WMP

R Real R Quik

HAV banner
AEM logo rad nakladnika

Suradnici

TZGNG logo

 baner.romski portal

 UDD logi

LUNA logo

LAG baner